Da poduzetništvo grada koji je ugostio prvi ovogodišnji Poslovni uzlet ima kvalitetne potencijale dokazuju poduzetnici koji su podijelili svoja iskustva.

Roto Kruna

Revolucionarna rašpa otvorila im svjetska vrata
Obiteljska tvrtka Roto Kruna iz Velike Gorice nastala je 2007. godine kao posljedica jedne uspješne inovacije koja je bila nagrađena prestižnim priznanjem “Nikola Tesla” na sajmu inovacija na Zagrebačkom velesajmu. Naime, tada je Ivan Krunić predstavio svoju revolucionarnu “roto rašpu”, alat za kutne brusilice koja je višestruko učinkovitija od svega što je tada postojano na tržištu. U biznis su se uskoro uključili i njegovi sinovi, a jedan od njih, Roman, danas je zadužen za marketing i prodaju. Danas u toj tvrtki radi troje ljudi, a Krunići očekuju da će u nadolazećem razdoblju doći do ekspanzije poslovanja, posebice po pitanju izvoza. “Ideja za ovaj inovativni proizvod se razvijala pet godina. Bilo je potrebno ishoditi sve potrebne certifikate kako bi se uopće moglo doći na tržište. Za ulazak na europsko tržište je svakako potreban njemački certifikat za rotacijske proizvode koji izdaje jedan institut u Hannoveru. Jednako tako, nužno je patentirati i zaštiti svoj proizvod jer postoji opasnost da će, kada vide da se radi o uspješnom artiklu, mnogi pokušati kopijama uzeti svoj dio kolača”, kaže Roman Krunić. Trenutno 68 posto njihove prodaje ide na izvozno tržište, a ove godine bi se to trebalo povećati za 10-ak posto. Krunić je svjestan da stalno mora raditi na unapređivanju, modernizaciji i patentnoj zaštiti svojeg proizvoda jer će se on vrlo brzo naći na meti konkurencije s Dalekog istoka. Od inozemnih tržišta najviše izvoze u Njemačku, Austriju, Sloveniju, Francusku, Skandinaviju te zemlje regije. Kao poviesno važno tržište Krunić ističe Švedsku. “Uspijete li s nekim alatom u Švedskoj, možete uspjeti bilo gdje u svijetu. U Švedskoj se cijeni kvaliteta, a o čemu odlično govori činjenica da je omjer proizvođačke i tržišne cijene na tom tržištu 1:5. Dakle, ako mi nešto proizvedemo za pet eura, u Švedskoj to možemo prodati za 25 eura”, pojašnjava Krunić. Za sada iz pogona u Velikoj Gorici izlaze tri modela roto rašpe, a razvijaju se i nove verzije.

Distributivni centar za voće i povrće

Ključ uspjeha u okupljanju malih proizvođača
U Zagrebačkoj županiji postoji niz maih proizvođača voća i povrća koja zbog svoje veličine sami teško mogu plasirati svoje proizvode u trgovačke lance. Najčešće moraju ići preko veletrgovačkih posrednika koji im uzimaju značajnu proviziju. Zbog toga je 2004. godine u suradnji Zagrebačke županije i Grada Velika Gorica osnovana zadruga koja je okupljala male proizvođače voća. Kako pojašnjava Hrvoje Bunjevac, direktor tvrtke Distributivni centar za voće i povrće, već su u prva dva mjeseca svojega rada ostvarili prihod od 400 tisuća kuna. U prvo vrijeme im je Zagrebačka županije sufinancirala 50 posto troškova škladištenja voća, a tada se već počelo razmišljati o nužnosti gradnje vlastitog distribucijskog centra. Prvi ugovor su potpisali s trgovačkim lancem Kaufland, uslijedili su i Mercator, Plodine, Lidl i ostali. Godine 2005. se krenulo u izradu dokumentacije za novi LDC, sami radovi su započeli sredinom 2010., a završeni su početkom 2012. godine. Bunjevac ističe da je situacija na tržištu vrlo zahtjevna jer je ponuda voća puno veća od potražnje. Ulazak Hrvatske u EU je dodatno povećao ponudu voća. Zbog toga je, kaže Bunjevac, vrlo važno održavati kvalitetu proizvoda i izgrađivati brend. “Činjenica je da je glavni kriterij konkurentnosti cijena. Da bi održao ugovor s trgovačkim lancem treba poštovati stroge kriterije kvalitete, količina i fleksibilnosti”, kaže Bunjevac. Dodaje da je već neko vrijeme trend da većina voća i povrća put do kupaca nalazi putem velikih trgovačkih lanaca. U Europskoj uniji možda i 90 posto voća se prodaje u super i hiper marketima. Budućnost je i u orijentaciji na zdravu hranu i ekoproizvode koji postižu bolju cijenu i bolje se pozicioniraju na tržištu. No, da bi se bio konkurentan, Bunjevac ističe nužnost povezivanja malih proizvođača koji tako lakše mogu ostvariti put do tržišta i do poticaja iz europskih fondova.

Krila

Našli su pravu kartu za uzlet
Tvrtka Krila pruža usluge i turističkog sektora, a gotovo 90% prihoda dolazi im od prodaje avionskih karata. Kako pojašnjava Adrian Đenđinović iz menadžmenta Krila, ta tvrtka nastala je 1990-ih, a djelatnost je razvijala, kako djelatnošću tako i prostorno, uz Zračnu luku u Zagrebu. Trenutno zapošljavaju četiri djelatnika, a tijekom turističke sezone od lipnja do rujna uzimaju još četiri sezonska radnika zbog tradicionalno povećanog obujma posla. Osim prodaje karata, njihova djelatnost obuhvaća i usluge organizacije i najma čarter letova, rezervacije hotela, mjenjačke poslove, a posjeduju i turistički brod koji je također predmet najma i rezervacije putem njihovog poslovnog sustava. Đenđinović kaže da im je promet tijekom godina dosegnuo oko milijun eura do 2008. , no onda je došla kriza i prihod se strmoglavio do 2010. na svega 4,5 milijuna. Tada su u Krilima krenuli u osmišljavanje novih usluga i sadržaja, a prije svega su se jače okrenuli rastućem tržištu korporativnog rezerviranja karata koji danas čini 30-ak posto njihova prihoda. Modernizacija web servisa s dodatnim uslugama i većom prisutnošću donijela im je nove usluge iz područja rezerviranja hotelskih sadržaja. Adrian Đenđinovć naglašava da im je pomogao marketing i jača prisutnost na oglasima putem online mreža, posebice Googlea i Facebooka. Već naredne godine je došlo do laganog oporavka, a sljedećih je bilježen stalni rast. Lani im se prihod približio iznosu od 10 mil. kuna, a u narednom razdoblju očekuju daljnji rast. Za ovu godinu u Krilima ne planiraju ozbiljnije investicije već će to prolongirati do 2016. No, usprkos tome, Đenđinović naglašava da će se svejedno raditi na jačoj online prisutnosti.

Zlatarna Križek

Strana tržišta zlata vrijede
Zlatarna Križek jedna je od najpoznatijih hrvatskih zlatarni koja proizvode već 80 godina plasira u svijet. Željko Križek predstavlja četvrtu generaciju ove obitelji koja je pokrenula biznis u zagrebačkoj Mesničkoj ulici, a nedavno su u Donjoj Lomnici otvorili i proizvodni pogon. Na Poslovnom uzletu u Velikoj Gorici Križek govorio je o svojim iskustvima s pokretanjem proizvodnje i osvajanjem inozemnog tržišta. “Da biste bili konkurentni, morate imati prepoznatljive tradicionalne proizvode, ali i najsuvremeniju tehnologiju poput 3D printanja. No to stoji desetine, pa često i stotine tisuća eura te je pomoć europskih fondova nužna”, kaže. Njihove kolekcije tradicijskog dubrovačkog, riječkog i slavonskog nakita dobro su poznate i europskim kupcima. Projekt kojim su Križeki obnovili više od 400 godina staru izradu nakita dubrovačkog kraja, sufinanciran je sa 45,6 tisuća eura u sklopu Phare programa za podizanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Križekima su fondovi sufinancirali 72% troškova izvoznog projekta čiji ukupni iznos je 84,5 tisuće eura. Željko Križek pojašnjava da je ulazak naše zemlje u EU bio za njih veliki događaj jer im se preko noći tržište s 4,5 milijuna potrošača povećalo na više od 450 milijuna. Nove poslovne partnere su tražili na sajmovima vjenčanja diljem Europe i jedan je bio sudbonosan jer je sklopljen posao s jednim od najvećih europskih distributera zlatnine koji ima 90 prodajnih mjesta. Trenutno Križeki izvoze 50% svoje realizacije, a plan je da se u pet godina izvoz bude 10 puta veći i da na njega otpada 90% uupne proizvodnje.

Izvor: Poslovni dnevnik