Kako danas izgleda odrastanje i prepoznajemo li dovoljno dobro ono što djeci i mladima zaista treba? O tim se pitanjima govorilo na konferenciji „Velika Gorica po mjeri djece i mladih“, održanoj u utorak u Velikoj Gorici u sklopu ovogodišnjeg Dječjeg tjedna. Domaćin konferencije bio je Grad Velika Gorica, a organizaciju je provela medijska kuća Motus Media.

U dvorani StartupVG Poduzetničkog inkubatora, ispunjenoj do posljednjeg mjesta, stručnjaci iz područja odgoja, obrazovanja, prevencije, mentalnog zdravlja i medijske pismenosti razgovarali su o izazovima s kojima se djeca, mladi i njihovi roditelji danas susreću od ovisnosti i vršnjačkog nasilja do mentalnog zdravlja i sve većeg utjecaja digitalnog svijeta.

Jedan od panela bio je posvećen 20. obljetnici statusa Velike Gorice kao Grada prijatelja djece, odnosno putu koji je Grad prošao od odluke da želi biti grad prijatelj djece do sustava koji se godinama razvija i prilagođava novim potrebama djece i obitelji.

Dopredsjednica Saveza društava Naša djeca Hrvatske i predsjednica Središnjeg koordinacijskog odbora programa „Gradovi i općine – prijatelji djece“ dr. sc. Arijana Mataga Tintor istaknula je koliko su se u proteklih 20 godina promijenili izazovi odrastanja.

– Prije 20 godina nismo imali virtualni svijet u kojem nam djeca žive i ovolike probleme s mentalnim zdravljem mladih. Nismo znali kako čuti djecu – kazala je Mataga Tintor.

Na važnost suradnje obitelji, škole i drugih sustava koji sudjeluju u odrastanju djece upozorila je stručna suradnica – socijalna pedagoginja u OŠ Nikole Hribara Katarina Sikirić Lukić.

– Sociologija se promijenila, ali biologija nije. Potrebe djece su iste, a roditeljima treba puno podrške. Mi kao škola jesmo odgovorni za odgoj djece, a svako od njih ima različite potrebe – istaknula je.

O iskustvu Velike Gorice govorila je pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić, izdvojivši besplatne vrtiće i proširenje kapaciteta.

– Bilo je puno izazova, puno smo toga napravili. Mnogi su bili skeptični, da je to samo predizborno obećanje, no u tom trenutku Grad je bio spreman. Proširili smo vrtiće, izgradili nove i kada smo na kraju sve stavili na papir to i nisu neke velike brojke – kazala je Krunić Lukinić te objasnila da su brojni roditelji i prije bili oslobođeni plaćanja, pa prelazak na besplatne vrtiće za sve nije bio toliko velik izazov za gradski proračun.

U raspravi o prevenciji istaknuto je i da odgovornost za odrastanje djece nije samo na institucijama.

– U prevenciji je odgovornost na svima nama. Djetetu su prvi modeli ponašanja članovi obitelji – i dobri i loši. Onda dolaze predškolski i školski odgoj. Odgovornost je na svima nama. Djeca nas samo oponašaju“, poručila je glavna tajnica Saveza društava Naša djeca Hrvatske Snježana Krpes.

Poseban dio konferencije pripao je djeci i mladima. Članovi Dječjeg gradskog vijeća Grada Velike Gorice i Vijeća učenika OŠ Eugena Kvaternika – Vanja, Alexandar, Roza, Gabriela, Bruna, Dora i Filip – govorili su o tome što im je potrebno u gradu u kojem odrastaju. Njihova poruka bila je jasna: djeci trebaju prostor, glas, publika i utjecaj.

– Voljeli bismo češće znati da ste nas čuli – poručili su odraslima.

Upravo je uključivanje djece u donošenje odluka i stvaranje prostora u kojem mogu izraziti svoje mišljenje bila jedna od važnih poruka konferencije. Studentice iz Velike Gorice Nera Stipetić i Brigita Grčić, u suradnji s Mateom Hrženjak, predstavile su i igru „Dječji glas vrijedi“, koja će biti podijeljena velikogoričkim vrtićima i školama.

Na konferenciji se govorilo i o mentalnom zdravlju djece i mladih, ali i o tome kako roditelji mogu prepoznati kada dijete treba pomoć.

Izvršna direktorica i predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka upozorila je da se odnos povjerenja između djeteta i odrasle osobe ne može izgraditi preko noći.

– Teško je s 14 ili 15 godina odjednom stvoriti odnos u kojem nam se djeca povjeravaju i razgovaraju s nama. To se radi puno ranije – istaknula je Hrpka.

Ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica Sanda Puljiz Vidović naglasila je koliko je važan primjer koji djeca dobivaju od odraslih.

– Mi smo djeci model. Oni od nas uče kako se ponašati u prometu, kod kuće, prema partneru, susjedima, prirodi, životinjama. Jako puno ovisi o nama – poručila je.

Posebno se govorilo i o vršnjačkom nasilju. Hrpka je istaknula važnost preventivnog djelovanja od najranije dobi.

– Bitno je da stalno imamo preventivne kampanje, već od vrtićke dobi, pa da znaju reagirati ako se to događa njima ili njihovim prijateljima. Da znaju da to nije u redu – kazala je.

Na problem povjerenja ukazala je i učenica Gimnazije Velika Gorica i mentorica u Dječjem gradskom vijeću Anja Ravnjak.

– Mladi se boje obratiti odraslima jer se brinu kako će to završiti. Jer njihova reakcija ponekad bude gora od samog događaja – rekla je.

Poseban dio konferencije bio je posvećen digitalnom svijetu koji je postao sastavni dio odrastanja. Društvene mreže, online igre, umjetna inteligencija i cyberbullying donose nove izazove i za djecu i za roditelje.

Osnivač Crewa Dario Marčac upozorio je na promjene koje je donio digitalni svijet, dok je profesor i stručnjak za medijsku pismenost Igor Kanižaj naglasio važnost učenja djece kako razlikovati korisne i pouzdane informacije od sadržaja koji to nisu.

– Učenici moraju početi prepoznavati što je korisno, a što nije. Treba znati što je kvalitetna informacija, što je pouzdano. To se mlade mora naučiti – istaknuo je Kanižaj.

Govoreći o umjetnoj inteligenciji, upozorio je da tehnologija ne smije zamijeniti razmišljanje i razgovor.

– Baš kao i kod medija kod kojih gledamo samo naslove, umjetna inteligencija nam daje samo površinske odgovore. Naš zadatak je djecu odvesti u dubinu, dati im sedam minuta svog vremena, a ne samo jednu – poručio je.

Na važnost uključivanja roditelja u razgovor o digitalnom svijetu upozorila je učiteljica informatike i savjetnica u OŠ Eugena Kvaternika Dalia Kager.

– Bitno je da roditelji surađuju u cijeloj priči. Razlika između virtualnog i stvarnog svijeta više i ne postoji. Tu bezobzirnost ispoljavaju zbog anonimnosti, a nažalost sve se češće prebacuje i u stvarni svijet – istaknula je Kager.

Kanižaj je pritom naglasio da djecu treba učiti pravilima i sigurnosti u digitalnom prostoru.

– Kad djetetu dajemo mobitel u ruke, moramo mu objasniti pravila igre. To je uspostava povjerenja. Sigurnost se uči, povjerenje se uči. To traži jako puno roditeljskog vremena, a oni su na kraju dana premoreni. Ali treba se ohrabriti i početi raditi –  kazao je Kanižaj.

Konferencija „Velika Gorica po mjeri djece i mladih“ otvorila je niz pitanja o tome kako danas stvarati okruženje u kojem će djeca biti sigurna, uključena i saslušana. Zajednička poruka sudionika bila je da odgovornost za takvo okruženje nije samo na jednoj instituciji, već na obitelji, školi, stručnjacima, lokalnoj zajednici i cijelom društvu.

Jer grad po mjeri djece nije samo grad u kojem djeca imaju sadržaje. To je grad u kojem njihov glas čujemo, njihove potrebe prepoznajemo i stvaramo prostor da u njemu sudjeluju.