Područna knjižnica Galženica danas je obilježila 35 godina rada u društvu brojnih gostiju, prijatelja, korisnika, učenika, ljubitelja književnosti…

Djelatnici knjižnice Galženica danas su proslavili obljetnicu svoga djelovanja. Već 35 godina djeluju na dobro znanoj adresi na Trgu Stjepana Radića. Svoje čestitke došli su im iskazati zamjenik dogradonačelnika Ervin Kolarec, pročelnik Zvonko Kunić, gradska savjetnica za kulturu Vesna Župetić, ravnateljica Knjižnica Grada Zagreba Davorka Bastić te voditeljica Knjižnice Grada Zagreba Ljiljana Sabljak, novinarka Gordana Lešnik, Zlata Cundeković i drugi gosti.

U rođendanskom programu igrokaz su izvela djeca Dječjeg vrtića Ciciban te učenici OŠ Nikole Hribara. Da rođendan ne prođe bez pjesme pobrinuli su se učenici Umjetničke škole Franjo pl. Lučić. Na samom početku sve okupljene pozdravila je Katja Matković Mikulčić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorice koja je uputila čestitke svojim kolegama iz knjižnice Galženica.

Mjesto raznih kulturnih događanja i susreta

Velike obljetnice hrvatske kulture i književnosti odavno se obilježavaju u knjižnici Galženica, mjesto je to brojnih susreta namjenjenog građanima starije životne dobi „S poštovanjem!“, mjesto susreta Književnog kluba „Luna“, ali i brojnih drugih aktivnosti . Od samih početaka, Područnu knjižnicu Galženica vodi Marija Ivanović.

– Prije 35 godina primljena sam u Narodno sveučilište da budem djelatnik knjižnice koja se otvara na Galženici. Kad sam upoznala to naselje uokolo su još bile izorane brazde, a u sam prostor smo ušli kada još trg nije bio završen, 26. studenoga 1980. godine. Svi lokali nisu još bili naseljeni, i tada sam od ulaza do ulaza lijepila papirić na kojem sam na pisaćem stroju napisala vijest o otvaranju knjižnice, to je bio jedini način da ljudi dobe informaciju – prisjeća se voditeljica Marija Ivanović.

Kako bi pokazali tko je sve prošao kroz ovu knjižnicu djelatnici su pripremili i malu prezentaciju povijesti knjižnice.

- Govorilo se Gorica-spavaonica, a ovom prezentacijom htjeli smo pokazati, ne samo radi knjižnice, već i radi kolega iz galerije, da zbog kontinuiranog rada i programa koji su se povremeno odvijali ovo nije bila spavaonica. Tada se nije toliko fotografiralo, ali su posjetitelji zapisivali dojmove u našoj knjižici dojmova. Nekada je bilo teško, ali osjećala sam što treba knjižnica biti i počela sam se intezivno obrazovati kako bi se mogli posvetiti radu i aktivnostima – kaže voditlejica Ivanović.

Kroz knjižnicu Galženica tako su prošli Pavao Pavličić, Ivan Aralica, Slavko Mihalić, Ivan Kušan, Kazimir Klarić, zatim Bonaventura Duda koji je privukao brojne Velikogoričane i mnogi drugi. Ove godine pripremili su i veliki susret posvećen Zlatku Crnkoviću kako bi ga prikazali ne samo kao pisca, prevoditelja već kao i vrsnog urednika. Nažalost, razbolio se mjesec dana ranije i nije mogao doći, no susret je ipak održan.

Neprežaljeni Rene

S tugom i poštovanjem uvijek se rado prisjećaju i Renea Matoušeka.

- Najveća tuga je nestanak Renea Matoušeka u Vukovaru. Rene je baš na današnji dan promovirao knjigu „Jaka veza“, a ta knjiga 1980. godine je bila tako anticipirajuća i time je praktički stavio omču sebi oko vrata. Da je ostao živ, potvrdio bi vrsnoću svoga pisanja- kaže voditeljica Ivanović o Vukovarcu koji je živio u Velikoj Gorici te je tijekom rata odveden iz vukovarske bolnice, odveden na Velepromet i otada mu se gubi svaki trag.

-Sretni smo da smo u Goricu doveli gotovo sve književnike iz jedne generacije koje su, nažalost, već otišli- kaže Ivanović.

Čitateljima ponuditi dobru literaturu

U vrijeme kada se ljudi sve više okreću novim tehnologijama i položaj knjiga u čovjekovoj svakodnevici sve se više mjenja.

-Knjižnica mjenja svoju sudbinu jer se i cijela kultura mijenja pod naletom nove informacijske tehnologije, novih medija. Knjižnica kao mjesto gdje će se susresti s knjigom se mjenja i treba nastojati održati i poticati interes sugrađana za kvalitetnom knjigom. Velika je najezda loše literature u umjetničkom smislu. Zato smo bili ponosni kada smo čitateljima mogli ponudi knjigu bjeloruske nobelovke Svetlane Aleksievič. Trebamo se osloniti na prosudbu stručnjaka, a toga je sve manje. Trebamo paziti da se radi na tome da se dobra literatura plasira među čitatelje i u kulturnu osobnost čitatelja – kaže Ivanović.

VG Danas