Međunarodni dan Civilne zaštite, obilježava se 1. ožujka kao dan koji je 1990. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila Svjetskim danom Civilne zaštite, kao sjećanje na dan kada je 1972. godine počela s radom Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu sa sjedištem u Ženevi.

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o proglašenju Dana Civilne zaštite Republike Hrvatske koji se obilježava od 1992. godine.

Civilna zaštita u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju, znatno dužu nego što su to imale druge države na području srednje i jugoistočne Europe. Naime, već od 1932. godine u Zagrebu djeluje Gradski odbor za civilnu zaštitu koji je i bio idejni začetnik planiranja i izgradnje Škole civilne zaštite Grada Zagreba koju je 28. veljače 1938. godine svečano otvorio i blagoslovio te stavio na raspolaganje građanima, naglašavajući teška vremena koja dolaze, kardinal Alojzije Stepinac.

Značajni doprinos dali su u Domovinskom ratu pripadnici civilne zaštite. Organizirane snage civilne zaštite Grada Velike Gorice provodile su sve mjere zaštite i spašavanja stanovništva, od mjera zamračivanja, sklanjanja, prihvata i zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, evakuacije zbrinjavanja stoke i materijalnih dobara.

Svjedoci smo događanja velikih nesreća i katastrofa diljem zemaljske kugle. Potresi, požari, oluje, epidemije i drugo postali su naša svakodnevnica.

U želji za stvaranjem odgovarajuće sposobnosti države kao u području preventivnog djelovanja tako i za reagiranje u slučaju nastanka nesreće ili katastrofe a u cilju otklanjanja ili smanjenja nastalih posljedica po stanovništvo, njihovu imovinu i okoliš, Hrvatski Sabor donio je Zakon o zaštiti i spašavanju kojim je regulirano područje zaštite i spašavanja uz naglašavanja sudjelovanja lokalne zajednice kao stečevine zapadnoeuropskih integracija.

U cilju daljnje izgradnje odgovarajućeg sustava zaštite i spašavanja, odnosno međunarodno prepoznatljivog sustava civilne zaštite Hrvatski sabor je 2015. godine donio Zakon o sustavu civilne zaštite s ciljem stvaranja sposobnosti zajednice za reagiranje u slučaju katastrofa ili velikih nesreća uz poštivanje međunarodnih standarda na području zaštite ugroženog i stradalog stanovništva.

Navedeno znači da svaka lokalna zajednica treba imati odgovor na nastalu katastrofu oslanjajući se pri tom na redovne snage zaštite i spašavanja, što podrazumijeva profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, komunalne službe, medicinske službe i udruge građana koje se zaštitom i spašavanjem bave kao svojom redovnom djelatnošću. Protekli događaji na području Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije koji su tijekom 2010., 2012., 2013., 2014. i 2015. godine rezultirali poplavama i klizištima pokazali su brz, učinkovit i kvalitetan odgovor lokalne zajednice na izvanredne događaje.

Područje Grada Velike Gorice ugroženo je od nastanka potresa, poplava, većih požara ali tehničko-tehnoloških nesreća, a isto tako podsjećamo na činjenicu da Grad Velika Gorica svojim aktivnostima želi doprinijeti daljnjem razvoju civilne zaštite, kako planiranjem, tako i realizacijom svih zadaća u svrhu ostvarivanja sigurnosti pojedinca i zaštite života, zdravlja i imovine stanovništva, životnog okoliša te kulturnih, materijalnih i drugih dobara.

Svjesni činjenice da se ugroze događaju i nama a ne samo drugima kao i činjenice da su ugroze postale dio naše svakodnevnice podsjećamo da je i nadalje potrebno poduzimati aktivnosti na stvaranju uvjeta za daljnji kvalitativni razvoj civilne zaštite.