Nema političara u našoj zemlji koji se neće zaklinjati u ravnopravnost, posebno kada se radi o ravnopravnosti žena i muškaraca. No ta ravnopravnost negdje iščezne između političarskih govora, parola, programa i njihove realizacije. Koliko su žene u politici neravnopravne jasno je već iz letimičnog pregleda popisa članova i članica hrvatske Vlade, Sabora i većine ostalih političkih tijela. Velika Gorica također prati taj hrvatski trend.

Haljine i frizure bitnije od onog što žene imaju reći?

Položaj žena u hrvatskoj politici nije dovoljno novinarski istražen. Iako je Hrvatska imala ženu predsjednicu i ženu premijerku, žene i dalje nemaju ravnopravan položaj u hrvatskoj politici i medijima. Umjesto o ženama i njihovim inicijativama, novinari često pišu o njihovim frizurama, haljinama, fizičkom izgledu. Žene se procjenjuje kroz dvostruka mjerila. I dok se hrvatskim političarima oprašta neuredna frizura, koji kilogram viška, to se ženama neće oprostiti.

Žene u lokalnoj politici su u još težem položaju od žena u nacionalnoj politici. Lokalne političarke rijetko istupaju u medijima, teško se probijaju do publike. Na taj način žene se i teže probijaju do svojih glasača odnosno birača i teže predstavljaju svoje inicijative.

Ništa bolja situacija nije ni na velikogoričkoj političkoj sceni. Rijetko se može vidjeti u Velikoj Gorici na konferencijama za medije političkih stranaka da žene govore. Ako se na konferenciji i pojavi neka žena, ona samo sjedi i u pravilu ne govori. Žene lokalne političarke rijetko i samostalno istupaju u medijima. Kao da žene nemaju ništa reći ni poručiti. Velika Gorica kao grad postoji 25 godina, ali do sada nije imala na gradonačelničkom mjestu ženu.

Velika Gorica neosvojiva tvrđava za žene u politici

Najviša pozicija na koju se neka žena uspjela probiti je mjesto predsjednice Gradskog vijeća. Samo jedna velikogorička politička stranka na čelnom mjestu ima ženu (GLAS). Velikogorička politička scena očito ženama ne daje previše prilika za uspjeh i napredovanje u stranačkoj hijerarhiji.

Nedavno je konstituiran novi saziv Gradskog vijeća Velike Gorice. U njemu sada sjedi 27 vijećnika, odnosno četvero manje nego u prethodnom sazivu. I budući žena u Hrvatskoj ima otprilike isto kao i muškaraca, čak i nešto više, netko neupućen bi očekivao da ih je barem 13 u Gradskom vijeću. Hajde, možda bi se i desetak žena moglo provući kao koliko-toliko prihvatljivo. No, daleko je goričko Gradsko vijeće od tih brojaka.

U njemu sjedi tek pet žena – Zlata Filipović, Tajana Amšel Zelenika i Marjana Kuliš sa zajedničke liste HDZ-a, BM 365, SKNL, HSU-a i HSLS-a, Brankica Žugaj s liste SDP-a, GLAS-a i HSS-a, te Karmen Rak s liste Mosta, NHR-a i HSP-a. Udio žena u goričkom Gradskom vijeću je samo 18,5 posto.

Niti jedno od čelnih mjesta Gradskog vijeća, jedno mjesto predsjednika i dva mjesta potpredsjednika, nije pripalo ženi.

Izborne liste, očito, sastavljaju muškarci

Nije se, doduše, ništa drugo moglo očekivati jer su i izborne liste bile složene tako da je put ženama u predstavničko gradsko tijelo Velike Gorice iznimno težak. Pred birače su stigle četiri liste, a na njih tri formalno je ispoštovana odredba o barem 40-postotnoj zastupljenosti žena na tim listama propisana Zakonom o ravnopravnosti spolova. Dakle, odredbu je ispoštovana na listama Domovinskog pokreta, potom zajedničkoj listi SDP-a, GLAS-a i HSS-a, te onoj Mosta, Nezavisnih za Hrvatsku i HSP-a. Oni su na liste stavili 11 žena i 16 muškaraca. No, lista HDZ-a, Bandić Milana 365, NL Stjepana Kožića, HSU-a i HSLS-a imala je na listi tek šest žena i stoga će vjerojatno morati platiti kaznu.

No, naravno, puka činjenica ispunjavanja te ženske kvote nije osiguravala ulazak u Gradsko vijeće jer je za to trebalo biti što više plasirana na listi. Od svih lista najviše je mjesto dobila B. Žugaj na listi SDP-a i partnera koja je bila druga, te Karmen Rak koja je bila četvrta na listi Mosta i partnera. Prva žena na HDZ-ovoj listi bila je na petom mjestu, a sljedeća na osmom, dok je prva žena na listi Domovinskog pokreta zauzela šesto, a druga tek 11. mjesto. I upravo u tom pozicioniranju žena leži odgovor zašto je toliko spolne neravnopravnosti u novom sazivu Gradskog vijeća Velike Gorice iako su u njega, na kraju, ušle sve četiri liste.

A bilo je i još lošije u Velikoj Gorici

Još je žalosnija spoznaja da ovaj saziv Gradskog vijeća predstavlja korak naprijed u pogledu ravnopravnije zastupljenosti žena. Nakon lokalnih izbora 2017. godine goričko je Vijeće imalo 31 vijećnika. I uz 27 muškaraca, u gradsku su vijećnicu sjele samo četiri žene. Pametnom dosta.

U predstojećim mjesecima objavit ćemo četiri intervjua s viđenijim velikogoričkim političarkama. U tim razgovorima pokušat ćemo utvrditi postoji li razlika u položaju žena između desnih i lijevih stranaka. Pitat ćemo ih i kojim temama se bave, kako ocjenjuju svoj položaj, jesu li zadovoljne s mjestom i ulogom u stranačkoj infrastrukturi, na kakve sve zapreke nailaze unutar svojih stranaka, kako na njihove inicijative gledaju stranačke kolege…

Tekst je objavljen u sklopu Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama Agencije za elektroničke medije.

Objava Projekt ”Položaj žena u lokalnoj politici”: Zašto je teško biti žena u goričkoj politici i kako to da je od 27 gradskih vijećnika samo pet žena? pojavila se prvi puta na Gorica.info: Najnovije vijesti, analize i informacije.