Posljednjih dana u javnosti se puno govori o respiratornim problemima kod djece, kako su ih  puni pedijatrijski odjeli i bolnice. Je li ta informacija točna provjerili smo na pedijatriji Doma zdravlja Velika Gorica.

– Tijekom studenog, posebice u prosincu, svjedočimo izrazitom povećanju broja posjeta u pedijatrijskim ordinacijama. Iako se u ovom dijelu godine očekuje povećani pobol djece, to je očekivanje u velikoj mjeri nadmašeno, jer se dnevni posjeti ordinaciji kreću u rasponu od 70 do 100 posjeta. Razmjerno povećanom broju oboljele djece, raste i broj djece na bolničkom liječenju – pojasnila je za Goricu.info dr. med. Branka Čović, spec. pedijatar.

Koji se simptomi pojavljuju? O kojim bolestima je riječ?

– Najčešći su razlozi za posjet liječniku simptomi akutnih respiratornih infekcija, praćenih sekrecijom iz nosa, vrućicom, kašljem i otežanim disanjem. Uz to, kod određenog broja djece javljaju se i gastro-intestinalne tegobe kao što su povraćanje i učestale proljevaste stolice, praćene vrućicom. U preko 80% slučajeva radi se o virusnim uzročnicima pa manifestacije bolesti ovise o vrsti virusa.

Cirkuliraju i drugi virusi, praćeni simptomima slabije prohodnosti i curenjem nosa, grlobolje, kašlja, glavobolje, promuklosti, vrućice.

U zadnja dva tjedna bilježimo naglo povećanje oboljelih od gripe. Praćena je naglom pojavom vrućice, često iznad 39 stupnjeva, glavoboljom, bolovima u mišićima, grloboljom i kašljem, uz povremenu mučninu. Dio djece ima i koronu, čije je simptome veoma teško razlikovati od simptoma drugih viroza.

 Kako se prenose virusi?

– Virusne bolesti prenose se sekretima, slinom, kapljicama, kihanjem, kašljanjem  ili izdahnutim zrakom (aerosol) oboljele osobe. U zatvorenim i nedovoljno prozračnim prostorima uzročnici se duže zadržavaju i brže umnožavaju. Zato se zaraza brže i lakše širi među djecom koja borave u kolektivima kao što su jaslice, vrtići, škole, igraonice i sl. Veće pobolijevanje djece uvjetovano je činjenicom da zbog „zaključavanja“ u protekle dvije godine, za vrijeme pandemije, djeca nisu bila izložena uobičajenim virusima koji stalno cirkuliraju pa nisu mogla razviti imunološku otpornost.

Koliko traje oporavak?

– Trajanje simptoma bolesti kao i sam oporavak ovise o vrsti uzročnika, ali i o općem stanju i  imunološkom odgovoru djeteta. Vrućica obično traje od tri do sedam dana, dok curenje nosa i kašalj, uz postupno smanjivanje tegoba, mogu potrajati i do dva tjedna.

 Kako sve to skupa prevenirati?

– Najvažnije su mjere prevencije izolacija oboljelog djeteta iz kolektiva, izbjegavanje druženja, striktna higijena ruku, čišćenje i ispuhivanje nosa, boravak na svježem zraku, te pravilna prehrana.

 Kakvu ulogu ima dob djeteta?

– Dojenčad i djeca mlađe predškolske dobi posebno su osjetljiva, ako dobiju respiratorni sincicijski virus (RSV) koji može prouzročiti teže simptome u donjim dišnim putovima, praćene plitkim, otežanim, ubrzanim disanjem, kašljem i vrućicom, slabim tekom i malaksalošću..

Općenito, što je dijete mlađe, posebice kod dojenčadi, promjene stanja su učestalije, simptomi se brže razvijaju, dok tijek bolesti nije uvijek predvidljiv.

Začepljen nos za tu dobnu skupinu predstavlja poseban problem, jer im osim kod disanja pravi smetnje i kod uzimanja hrane.

 Kakva je situacija kod vas, uobičajena ili je malih pacijenata više?

– Ove godine broj oboljele djece višestruko je veći nego u predpandemijsko vrijeme. Veliki broj oboljele djece prouzročio je čekanja i gužve pred pedijatrijskim ordinacijama, što je neugodno ne samo za djecu nego i za njihove roditelje i za medicinske djelatnike. Stanje dodatno otežava kronični deficit pedijatara u sustavu zdravstvene zaštite. Treba imati u vidu da pedijatri, osim skrbi za bolesnu djecu, redovito obavljaju preventivne preglede i cijepljenje zdrave djece.

 To, na žalost, nisu jedine bolesti od kojih djeca pate ove godine.

– Uz navedene virusne bolesti ove godine značajno je povećan pobol od streptokoka (beta hemolitički streptokok) koji kod djece najčešće uzrokuje upalu ždrijela. Ako se pojavi osip na koži, govorimo o šarlahu. Najčešće zahvaća djecu starije predškolske dobi te školsku djecu. Simptomi su vrućica, grlobolja, otežano gutanje, otok limfnih čvorova na vratu i pojava karakterističnog osipa. Liječi se antibiotikom tijekom deset dana. Za razliku od virusnih bolesti na koje djelujemo tako da ublažavamo simptome, bakterijske bolesti liječimo antibioticima – zaključila je dr. Čović.

Objava Povećan je broj djece s respiratornim infekcijama, gripom, ali i koronom: Gorička pedijatrica dr. med. Branka Čović objašnjava o čemu se radi pojavila se prvi puta na Gorica.info: Najnovije vijesti, analize i informacije.