Prijevremeni parlamentarni izbori su završili, javnost sada iščekuje novu Vladu koju će najvjerojatnije sastavljati HDZ, Most i zastupnici nacionalnih manjina, no pomalo u sjeni pregovora o formiranju nove vlasti ostaje tema lokalnih izbora koji su zapravo pred vratima.

Vlada će se, uspiju li se HDZ i Most dogovoriti, formirati do kraja listopada, a onda slijedi razdoblje prilagodbe i kadroviranje po ministarstvima i drugim državnim tijelima. Andrej Plenković i Božo Petrov, čelnici HDZ-a i Mosta, neće se ni okrenuti, a novi izbori bit će pred njima, trebat će dogovoriti strategije, kampanje i borbu za osvajanje županija, gradova i općina.

Stoga će biti zanimljivo gledati kako će to izgledno zajedničko obnašanje vlasti na nacionalnoj razini utjecati na lokalnu i regionalnu politiku i hoće li Hrvatska izgubiti još jednu godinu za ozbiljne reforme jer ćemo ponovno gledati svađe koalicijskih partnera. Jer za pretpostaviti je da će HDZ i Most zauzeti svaki svoje startne pozicije za izbornu utakmicu u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, pa ne treba odbaciti mogućnost da i ova Vlada ne bude stabilna.

Glasna struja

Poznato je, naime, da je Most stranka nastala na lokalnoj razini. Božo Petrov i njegov najbliži suradnik Nikola Grmoja gradili su političku platformu na borbi protiv vječnih lokalnih šerifa, koji su uglavnom članovi HDZ-a, osim stožernog grada Metkovića gdje su nakon dugogodišnje vladavine s trona svrgnuli HSS-ovca Stipu Gabrića Jambu. U Omišu je njihov kandidat i jedan od najvažnijih ljudi u Mostu, Ivan Kovačić, porazio HDZ-ovca Ivana Škaričića, a slično je bilo i u nekim manjim lokalnim sredinama, posebice u Dalmaciji i Slavoniji, gdje su nezavisni pojedinci, načelnici manjih općina, pristupili njihovoj platformi.

Sve to na umu sigurno ima i Božo Petrov. Most je lokalna stranka iako već godinu dana djeluju na nacionalnoj razini i obranili su drugi mandat u Banskim dvorima i ako im se kojim slučajem dogodi da izgube Metković ili možda Omiš, njihove dvije utvrde u Dalmaciji, bit će to kraj Mosta kakvog danas poznajemo.

Zato u Mostu danas postoji glasna struja koja se otpočetka zalaže za to da Most ne participira u izvršnoj vlasti već da bude oporba, a da u nekim slučajevima podržava Vladu kod projekata bitnih za državu i lokalne sredine. Most je i u ovoj predizbornoj kampanji gradio imidž stranke koja se po svemu razlikuje od HDZ-a i SDP-a, koja štiti nacionalne interese, a Božo Petrov ponavljao je mantru da su te dvije stranke iste te da će prije doći do velike koalicije nego što će Most koalirati s HDZ-om.

- Bolje bi nam bilo da idemo u oporbu i gradimo priču za lokalne izbore jer Most će imati velikih problema biračima pojasniti koja je razlika između nas i HDZ-a ako smo s njima na vlasti na nacionalnoj razini - razmišljanja su jednog mostovca s kojim smo razgovarali.

On nije usamljen u tom razmišljanju, a i u HDZ-u su toga svjesni pa nije neobično da sa strane traže moguće partnere za vlast. Ne od straha da će Most zahtijevati nemoguće u Vladi, nego upravo zbog mogućnosti da nepredvidljiv Petrov u jednom trenutku ne odluči da mu je Metković ipak bitniji od Zagreba.

Zato se i u HDZ-u već sada mogu čuti razmišljanja da će to biti veliki problem za stranku i da će Plenković i Petrov paralelno s dogovorom oko formiranja nove Vlade morati razgovarati i o lokalnim izborima. Naravno da i Plenković razumije da bi mu se Vlada mogla početi klimati zbog mlađeg partnera koji će pod svaku cijenu htjeti zadržati lokalne sredine do kojih je došao upravo borbom s HDZ-ovim lokalnim moćnicima.

Suradnja na terenu

- Plenković i Petrov kao sposobni i vješti lideri morat će dogovoriti nekakav pakt o nenapadanju ili zajedničku suradnju u nekim sredinama - govori nam jedan ugledni HDZ-ovac te nastavlja:

- Ako će se stvoriti jedan čvrsti okvir za nacionalnu razinu, bilo bi logično da se nekakva vrsta dogovora postigne i na lokalnoj razini, u gradovima i županijama gdje se borimo za slično biračko tijelo - kaže naš sugovornik.

Osim toga, kaže ovaj HDZ-ovac, što će se dogoditi ako se, primjerice, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji budu borili jedan protiv drugoga dvojica Nikola - mostovac Grmoja i dugogodišnji župan, HDZ-ovac Dobroslavić?

- Hoćemo li onda dopustiti da Vlahušićevi preuzmu vlast u županiji – pita se naš sugovornik.

Navodi i primjer Splitsko-dalmatinske županije gdje je na posljednjim izborima u drugom krugu HDZ-ovac Zlatko Ževrnja tijesno pobijedio don Ivana Grubišića. U takvoj konstelaciji snaga bilo bi pametno, kaže naš sugovornik, da Most i HDZ podrže jednog kandidata, a ne da glasovi propadnu i u drugom krugu pobijedi kandidat kojega će podržati SDP.

- Treba razmišljati o tome kako će se taj odnos prelijevati na Vladu koja će tek početi raditi - upozorava ovaj HDZ-ovac.

- Nisam siguran da dvojica lidera HDZ-a i Mosta o tome neće razmišljati. Mislim da bi se o tome trebali povesti razgovori posebno vodeći računa o devetoj i desetoj izbornoj jedinici, koje su utvrde i HDZ-a i Mosta - zaključuje.

Prema njegovu mišljenju, postoje tri razine koje bi se mogle dogovoriti, a da se to nipošto ne shvati kao politička trgovina. Prvi scenarij je neslužbeni pakt o nenapadanju. “Bolje pakt, nego rat”, moglo bi se reći. Drugo je rješenje klasična predizborna suradnja u sredinama gdje bi se mogli “potući” lokalni HDZ-ovci i lokalni mostovci. Ova druga varijanta se čini prilično neizgledno jer Most cijelo vrijeme želi imati odmak od HDZ-a. A treće izgledno rješenje bila bi postizborna suradnja.

- Smatram da je potpuno legitimno da srodne stranke vode takve razgovore. Vrlo brzo ćemo doći u situaciju da će Most napokon iz pokreta postati stranka. Sada su prestali biti pokret, ali još nisu postali stranka. Kada se to dogodi, onda će oni kao zdrava politička snaga sigurno imati ambicije natjecati se i za mjesto u EU parlamentu. A tamo će se morati i ideološki svrstati u jednu od grupa. Ili će postati stranka s jasnom ideološkom odrednicom ili će prestati postojati – analizira naš sugovornik iz HDZ-a.

I tu je u pravu. Most sve vrijeme izbjegava temu oko formiranja stranke i nikad održanih unutarstranačkih izbora. S jedne strane postavljaju se kao vjesnici demokratizacije, a sami među sobom ne provode izbore. Neke su najave iz Mosta bile da bi do kraja godine mogli ustrojiti stranku, održati unutarstranačke izbore i osnovati neke lokalne podružnice. Na taj način Most će se pripremati i za lokalne izbore. Njihov je plan podržavati nezavisne liste na lokalnoj razini, poput Ivana Kovačića u Omišu, ili Nezavisne liste mladih u Vrgorcu. Ambicija im nije, kažu, izlaziti u svim sredinama na izbore kao Most, već u nekim mjestima dati otvorenu podršku sebi bliskim nezavisnim pojedincima.

Bitka za Split

- Mi smo sada dali podršku Nezavisnoj listi mladih u Vrgorcu jer smatramo da će ostvariti bolji rezultat na taj način nego u okviru Mosta zbog nekih lokalnih antagonizama između Vrgorca i Metkovića. Ovisno o situaciji, procijenit ćemo gdje nam je bolje izaći kao Most, a gdje ćemo podržati nezavisne - kažu neslužbeno u Mostu.

Izaći će, najavljuju, gotovo u svim sredinama u Dalmaciji. Kada je riječ o Metkoviću, kandidati za gradonačelnika bit će ili Nikola Grmoja ili sadašnja gradonačelnica koja mijenja Božu Petrova, Katarina Ujdur, no vjerojatnije je da će to biti Ujdur odluči li se Grmoja kandidirati za župana dubrovačko-neretvanskog.

Imat će svog kandidata i u Splitu, a spominje se ime dosadašnjeg zamjenika ministra turizma Roberta Pauletića. U Dubrovniku bi mogli istaknuti Maru Kristića, a u Sinju Mira Bulja. Izaći će sigurno na izbore i u Zagrebu, ali još nemaju definiranog kandidata, no spominjalo se i ime tehničkog ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića. Imat će svoje kandidate za gradonačelnike, načelnike i župane u Slavoniji te u Rijeci.

Dobiti Torcidu

- Stalno nam se javljaju neke nezavisne liste i uvjereni smo da ćemo u godinu dana u svim sredinama pripremiti ljude koji će izaći ili na platformi Mosta ili kao nezavisni koje ćemo podržati - kažu u Mostu.

HDZ je, pak, na krilima novog predsjednika zasad konsolidiran i očekuje se puno od lokalnih izbora. Plan je zadržati dosadašnje gradove poput Velike Gorice, Šibenika, Zadra, a žele osvojiti Split, za što sada kao nikad dosad imaju veliku šansu. Naime, tamo će stranka najvjerojatnije istaknuti dosadašnjeg predsjedničinog savjetnika Andru Krstulovića Oparu. Krstulović Opara je umjereni kandidat desnog centra, rođeni Splićanin i bivši ravnatelj Muzeja Meštrović koji uživa veliki ugled i popularnost među svojim sugrađanima. On je zapravo u utrku za Sabor ušao s te pozicije, a iako ga se spominjalo kao mogućeg novog ministra kulture, on je te spekulacije odbio jer želi ostati u Splitu.

S druge strane, SDP u drugom najvećem gradu u državi ima potpuno rasulo u tamošnjoj lokalnoj organizaciji i gradonačelnika Ivu Baldasara koji je iz stranke izletio nakon sukoba s vodstvom. On nema nikakve šanse ponovno postati gradonačelnik, što se najbolje vidjelo po mizernom broju osvojenih preferencijalnih glasova na zadnjim parlamentarnim izborima. SDP je u problemu jer ne zna koga kandidirati. Boris Lalovac, koji se spominjao za to mjesto, ne želi se baviti politikom, pa se čak spominje mogućnost da se vrati predavanjima na jednom učilištu. U kuloarima se spominje ime bivšeg ministra uprave i predsjednika županijske organizacije, Arsena Bauka, no teško je za povjerovati da će to biti tako jer ni sam Bauk baš nije za to zainteresiran. Prije će SDP kandidirati nestranačkog bivšeg zamjenika ministra znanosti Roka Andričevića, što se također neslužbeno spominje u gradu pod Marjanom. A postoji i mogućnost koju zagovaraju neki SDP-ovci da za gradonačelnika ili barem župana SDP podrži HNS-ovca Srđana Gjurkovića. On se pak istaknuo kao veliki borac za provedbu Zakona o sportu, hajdukovac koji uživa popularnost u Splitu, posebice kod Torcide.

Na tu kartu mogao bi zaigrati i Most jer i njima je u interesu provedba Zakona o sportu, borba protiv vrha HNS-a, a posebice Zdravka Mamića. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Most inzistirati od HDZ-a da se napokon raščisti ta “nogometna močvara”. A ne budu li dogovorili zajedničkog kandidata u Splitu s HDZ-om, sigurno će im se velik dio kampanje bazirati upravo na bliskosti s Torcidom i borbi protiv moćnika u nogometu. Tu bi mogli napasti i Krstulovića Oparu jer je bio bliski suradnik predsjednice Republike kojoj je Zdravko Mamić organizirao rođendansku proslavu, iako je i Krstulović Opara poznat kao vjerni navijač Hajduka i sam je osudio predsjedničin ishitren status o “Orjuni”.

Bit će posebno zanimljivo i u Zagrebu. Tamo će sve stranke pokušati s trona svrgnuti dugovječnog Milana Bandića. SDP-ov kandidat sigurno će biti Davor Bernardić, i ako postane novi predsjednik stranke, što nikako ne odgovora HNS-u koji će istaknuti Anku Mrak-Taritaš i očekuju podršku SDP-a jer smatraju da jedino ona može pobijediti Bandića.

HDZ još nije siguran koga kandidirati, iako se neslužbeno spominje varijanta da podrže nezavisnu Sandru Švaljek, a u nekim medijima se pojavila informacija da ambiciju za to mjesto ima i tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović što se nikako ne uklapa u Plenkovićev umjereni HDZ.

Nužna osvježenja

- To je sada ključno pitanje za HDZ - smatra politički analitičar Višeslav Raos - jer zbog Mosta će pokušati izbjeći situaciju u kojoj će Bandić biti presudan za slaganje saborske većine, a s druge strane s njime su u koaliciji na lokalnoj razini. Hoće li proizvesti nekog kvalitetnog kandidata ili će nekoga podržati, prerano je za reći.

Kada je riječ o Dubrovniku, gotovo je sigurno da će HNS tamo ponovno podržati Vlahušića, a u Osijeku će najvjerojatnije doći do dogovora da predsjednik stranke Ivan Vrdoljak bude gradonačelnički kandidat, a Ivica Vrkić, sadašnji gradonačelnik, predsjednik Gradskog vijeća.

U SDP-u vjeruju da im je Rijeka s Vojkom Obersnelom neupitna, ali isto tako svjesni su da će imati problem u drugim gradovima, kao što su Zagreb, Osijek, Split, Dubrovnik i Šibenik. Zadar je i dalje neosvojiva HDZ-ova utvrda.

- Imamo dovoljno vremena do izbora da se osvježimo – kaže jedan član Predsjedništva SDP-a koji ne misli da će stranci naštetiti unutarstranački izbori i da neće imati dovoljno vremena za pripremu za lokalne izbore.

- Uostalom, mi se usporedo s time već pripremamo za njih – naglašava.