Tudjman 

>>> NOVO 19:55 Rezanjem vrpce Zračna luka Franjo Tuđman je i službeno otvorena.

---------------------------------------

19:45 - Pozdrav domaćinu i cijenjenoj obitelj Tuđman, velika je čast uz ministre i gradonačelnike Zagreba i Velike Gorice biti večeras ovdje - rekao je na početku obraćanja premijer Andrej Plenković.

 - Ova zračna luka odiše Europom 21. stoljeća. Zahvaljujem arhitektima koji su stvorili impresivno zdanje koji će biti prava vrata moderne Hrvatske. Siguran sam da bi i prvi hrvatski predsjednik bio ponosan na ovo zdanje. Zahvaljuujem koncesionarima, svima koji su u ovaj projekt unijeli znanje i ekspertizu kako bi Hrvatska prometno došla na višu razinu - kazao je premijer

 - Ovdje će brojni turisti započeti svoj put Hrvatskom, bit će ovo prigoda za mnoge da povećamo broj turista i da će naša zemlja biti ovime još atraktivnija. Vjerujem u brojne gospodarske mogućnosti za Zagreb i Veliku Goricu i neka ovo bude model i za ostale infrastrukturne projekte a nadam se i proširenju do 8 milijuna putnika godišnje. Ne dvojim da će ovo osnažiti i Croatia Airlines. Trudit ćemo se kao Vlada da ovaj dan iskoristimo i za jačanje ostalih infrastrukturnih projekata. Čestitam svima koji su pridonijeli ovom velikom projektu - rekao je Plenković, a zatim u društvu Miroslava Tuđmana, Olega Butkovića, Milana Bandića, Marka Sladoljeva, Dražena Barišića i Stjepana Kožića te francuskih koncesionara prerezao vrpcu.

---------------------------------------

 19:17 'Ovo su nova vrata Hrvatske. Siguran sam da će nova zračna luka pridonijeti i imidžu Hrvatske.Najmanje što smo mogli učiniti za prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja moderne Hrvatske jest da jedan ovakav objekt nosi njegovo ime', izjavio je premijer Andrej Plenković.

-------------------------------------------

19:00 Počela je ceremonija otvorenja aerodroma Franjo Tuđman.

Uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića otvorenju nazoče potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić te ministri Oleg Butković, Zdravko Marić, Lovro Kuščević i Gari Cappelli.

-------------------------------------------

Nešto više od tri godine je prošlo otkad su fotoreportera i mene uniformirani i strogi vojnici proveli betonskom rulnom stazom Zrakoplovne baze Pleso. U jesen 2013. na tom je dijelu još vladala vojska. Tri i pol godine poslije na istome je tom prostoru dio zgrade novoga putničkog terminala. Samo koji mjesec nakon našeg obilaska gradilištem su ovladali teški građevinski strojevi. U prosincu 2013. na prostor budućeg aerodroma prvi su ušli radnici Viadukta. Dok smo stajali u snijegu i blatu, izgledalo je potpuno nestvarno da će za tri godine na tome istome mjestu niknuti novi aerodrom. Ali, dogodilo se. Ubrzo su pod naletom bagera nestali prastari kaponiri, u kojima su se sklanjali borbeni avioni, lokacija dežurne pare, hektari šume...

Tijekom trogodišnje gradnje svakih nekoliko mjeseci posjećivali smo gradilište. I svaki je put napredak bio evidentan. Pod budnim okom predstavnika francuskoga Bouyguesa domaće su kompanije marljivo gradile. Strojevi nisu prestali raditi ni noću. Impresivno je bilo gledati u ponoć, pod reflektorima, asfaltiranje današnje stajanke aviona. U to su vrijeme već iz zemlje niknuli prvi nosači pokretnih mostova, nazirali su se obrisi zgrade, iako se još na terenu i nije moglo procijeniti kako će to izgledati. Radnicima je bilo hladno, ali sumnjam da bi se mijenjali za ono što je uslijedilo kad je na red došlo sklapanje krova. U ljeto 2015. godine, u vrijeme najveće vrućine, radnici Zagreb Montaže marljivo su spajali konstrukciju krova.

Cjelokupna konstrukcija se sastoji od 102 stupa i 26 tisuća štapova. Svi su štapovi različite dužine i debljine, a učvršćuju se u kugle kojih je ukupno 6100. Svaki je navoj obilježen brojem na kugli i svaki štap ima svoj broj. Sve to trebalo je dio po dio sastaviti na zemlji pa podići na krov i sklopiti u cjelinu. Pogriješiti se nije smjelo jer je naknadno postavljanje štapova u konstrukciju bilo gotovo nemoguće. Radilo se u smjenama od 7 ujutro do 2 ujutro sljedeći dan. Prvo su radnici rotirani svaka četiri sata, ali je to zbog vrućine skraćeno na dva sata. Dulje jednostavno nije bilo moguće izdržati na toj paklenoj vrućini. A rokovi su bili zadani. Pedeset i pet tisuća četvornih metara krova moralo je biti završeno do kraja kolovoza. I bilo je. U samu zgradu terminala ulazili smo u raznim fazama radova.

No, impresivno je bilo u prosincu 2015. ući u zgradu pod zatvorenim krovom. Na podu je još bila zaštitna folija, ali već se vidjelo kako će sve to izgledati.

Tada smo prvi put posjetili jednu od najmodernijih sortirnica prtljage. Potpuno je automatizirana, a rendgeni u milisekundi skeniraju što je u prtljazi i vidi se i do najsitnijeg detalja, pa i to koliko je sati ako je u prtljazi sat. Torbe bi u roku od 15 minuta trebale biti prebačene od aviona do jednog od tri karusela gdje se podiže prtljaga. Od siječnja 2016. na gradilište ste mogli doći u smokingu za večernji izlazak. Blata ni prašine više nije bilo. 

Dok smo u to vrijeme šetali zgradom koja je već bila u velikoj mjeri završena, često su kroz glavu prolazile slike onog blata kroz koje smo gazili još samo prije dvije godine. Sada je to bila daleka prošlost. Nakon tog razdoblja uslijedili su samo “čisti” trenuci.

Testiranje rasvjete na stajanci, pa u samoj zgradi. Posljednji značajni trenutak bilo je postavljanje imena aerodroma na nadvožnjaku ispred samog ulaza u terminal. U tri godine od ulaska strojeva na gradilište do postavljanja imena.