Gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković pomno prati razvoj događaja oko krize u Agrokoru. S njime smo u slovenskoj prijestolnici razgovarali o sudbini Mercatora, na čijem je čelu sjedio od 1997. do 2005. godine. Janković smatra da se glede pitanja cjelokupnog koncerna hitno nešto mora napraviti te preporučuje da se Agrokor dokapitalizira. Inače, prognozira, prijeti mu najcrnji scenarij - stečaj. U intervjuu za Jutarnji list prisjetio se poznanstva s Ivicom Todorićem te iznio svoje mišljenje o političkim sukobima Slovenije i Hrvatske.

Vjerujemo da ste pratili situaciju s Agrokorom u Hrvatskoj proteklih dana, što kažete na rezultate revizije?

- Sistemski je Agrokor dobro postavljen. Ima proizvodnju hrane i vode, dva elementa budućnosti, te trgovinu. Priču o dugovima koji su predstavljeni kao profiti prepustit ću revizoru. Kad sam dolazio u Mercator 1997., sve što je bilo sumnjivo i nije bilo sigurno da može imati povrat novca, otpisali smo kako bismo što više počistili bilancu. Što se tiče novog upravitelja Agrokora, mislim da je to s njegove strane potpuno normalno. Je li gubitak jednu milijardu ili dvije, ovisi o tome s kolikom strogošću revizor radi, što je sa zalihama, otpisima i tako dalje. Moram priznati, žao mi je Agrokora. Poznajem Ivicu Todorića kao radišnog čovjeka. Bili smo nekoliko puta u kontaktu od 2000. godine, kada smo dolazili u Zagreb i kupovali Slobodu Velika Gorica, a on je bio konkurent. Njegovu viziju razvoja i ulaganje u proizvodnju, konkretno u Belje, treba priznati. Ne znam koliko kvadratnih metara površine ima Agrokor, ali znam da je Mercator imao milijun i pol. Ako je kvadratni metar tisuću eura, to je milijarda i pol eura imovine. Ako uzmemo uz to još Konzum, Ideu iz Srbije, to znači dvije i pol milijardi eura imovine. Ne može biti toliko loša slika. Mislim da je bila greška mijenjati ime Mercatora u BiH, zato što je marka Mercatora tamo jača. Jamnica, Ledo, Belje, još su uvijek dobre tvrtke. Političko prepucavanje koje se sada događa, nije dobro, tu priču treba završiti. Tu će se sada dokazivati je li Agrokoru pomagala desnica ili ljevica, no na kraju treba pogledati srž svega. Ispričat ću vam jednu anegdotu. Kada se kupovalo Belje, bilo je još konkurenata. Jedan od Todorićevih konkurenata koji je izgubio posao, rekao mi je: “Ne volim ga, ali moram priznati da to što je on uložio u Belje, ja ne bih mogao”. Agrokorove tvrtke napravljene su na europskoj razini. Sada je pitanje što dalje, a ja mislim da postoje samo opcije A i B.

Kad mama kihne, kći se smrzne

Koje su to opcije? U rujnu ste kazali da će Agrokor završiti u stečaju, je li on jedna od njih?

- Jedna varijanta je da Agrokor ide u stečaj, a to je sada, prema mojem mišljenju, čak vjerojatnije nego druga varijanta. Ako Agrokor ide u stečaj, u stečaj idu sve tvrtke. Ne može “mama” biti u stečaju, a ostale tvrtke ne. Tu je samo pitanje stečajnog upravitelja, koji mora biti toliko pametan da, ako ne može prodati cijeli Agrokor za 1 euro nekome, onda barem proda tvrtke kćerke. Još uvijek postoji rješenje koje predlažem, a to je da svi oni koji potražuju svoja sredstva od Agrokora, a posebno banke, pretvore 50% svojih potraživanja u kapital (debt to equity). Za ostalih 50% duga moraju sniziti kamatu s oko 10% na dva do tri posto. Dobavljači ne bi trebali otpisivati potraživanja, što, primjerice, Munjiza predlaže, već ono što misle otpisati, neka pretvore u kapital. Bilo bi šteta da Agrokor propadne. Mora se razumjeti da nitko Todoriću dekretom ne može uzeti Agrokor. On može završiti na sudu, ali na kraju, imovina je njegova. Za deset, dvadeset godina, dobit će dio toga natrag. No ako se ide na dokapitalizaciju, onda se njegov vlasnički udio smanjuje na jedan, dva posto. To je ono rješenje koje je potrebno. Koliko vidim, Adris je, izuzev banaka, najviše izgubio. Trebao bi se napraviti jedan regionalni konzorcij koji bi vodio gospodin Vlahović, kao izvrstan menadžer. Ante Vlahović ima legitimni interes jer je njegova kompanija u Agrokoru uložila visok iznos. Kako se to knjižilo, ne znam, ali on, prema kapitalu, ima jedno od jačih poduzeća u regiji. Bez obzira na rupu u bilanci, još uvijek vjerujem da Agrokor i dalje može raditi sa svojih 7 milijardi eura prihoda. U ovoj varijanti neće više plaćati 350 milijuna eura kamata godišnje na kredite, nego 50-60 milijuna eura, a svi će dobiti svoj povrat kroz rast cijena dionica, i to u roku od dvije, tri godine.

Kako procjenjujete da će izgledati budućnost Mercatora? U čijim će rukama završiti?

- Ako smo prihvatili sustav kapitalizma - kad je “mama” u stečaju, i “kćerke” su u stečaju. Stečajni upravitelj može prodavati pojedine tvrtke - Mercator, Jamnicu, Ledo, Zvijezdu - a njih će dobiti onaj tko najviše ponudi. Ako se ne varam, dok ne padne na europskom sudu, lex Agrokor vrijedi još manje od godinu dana. Koliko vidim, banke optužuju Vladu za nacionalizaciju Agrokora. Nije to jednostavna situacija. Znači, koji god se posao u vezi vlasništva potpiše godinu dana prije stečaja, može biti nevažeći, i svi poslovi su pod upitnikom.

Mercator dobro stoji

Nagađa se da bi Mercator mogao završiti u rukama Sberbanka. Kako bi na to, prema vašem iskustvu i spoznajama, reagirala slovenska politika? Bi li ona inzistirala da kupac bude iz Slovenije?

- Nijedna politika nema utjecaja na to. U slučaju stečaja, vlasništvo banaka u ovom bi trenutku bilo samo privremeno, dok ne naiđe drugi kupac. Naime, prije nego što je Todorić kupio Mercator, on je također bio u rukama banaka. Ako se nađe kupac, politika može govoriti što hoće. Mercator dosta dobro stoji, mislim da je zadužen oko 800 milijuna eura. Tko god sada misli o Mercatoru kao o samostalnoj jedinici, griješi, s obzirom na to da je Mercator dio sustava koji je pod upitnikom.

Kako Mercator trenutno stoji?

- Prema mijem mišljenju, ove godine relativno dobro. Problem je to što je Mercator izgubio tržišni udio u Sloveniji. Kada sam odlazio iz Mercatora imao je 51% tržišta, pa je pao pod 30%, a sada ima oko 33%. Trenutačno se vodi oštra borba za kupce s drugim trgovačkim lancima. No Mercator samostalno može opstati. Još uvijek je najveći trgovački lanac u Sloveniji.

Biste li vi ponovno sjeli na čelo Mercatora?

- Ne. Moje vrijeme u Mercatoru je prošlo.

Prema vašim saznanjima, jesu li neke hrvatske tvrtke iskazale interes za vlasničkim preslagivanjem Mercatora?

- Ne znam. Često se o tome priča, ali to su “priče po birtijama”. Ako su zaista pokazale interes, to je samo jedan od uvjeta. Kada sam slušao Antu Ramljaka u posljednjem nastupu, nisam čuo da je rekao što je budućnost Agrokora. Dosad se pričalo o tome kako tvrtke moraju nastaviti s radom, da ljudi moraju dobivati plaće te kako treba raščistiti sve što je bilo prije. No ja nijednu rečenicu o budućnosti Agrokora nisam čuo. Nedostaje mi ta vizija, kakav je plan za dalje...

Što mislite da će europski sudovi odlučiti glede pitanja lex Agrokor?

- Ne vjerujem da lex Agrokor može biti zakon koji će opstati na bilo kojem sudu u Europi. To jednostavno ne ide. Ako napravimo usporedbu, to bi bilo kao da je Grčka prije šest, sedam godina rekla - “stare dugove ne priznajemo, ‘ajmo ih zaboraviti pa raditi sve ispočetka”. Nisam pravnik, ali prema duhu lex Agrokor, to znači da bilo koja država može ući u kompaniju i reći da više nisi dužan. Čak i kad bi se to dogodilo, tko bi onda bio vlasnik? Situacija je zamršena. Lex Agrokor je donesen jer je to za hrvatsku Vladu bio jedini način da Agrokor nastavi raditi na kratki rok. Nije bilo novca za plaće i dobavljače, posebice male, no banke do sada nisu još ništa dobile.

Izvanredni povjerenik Ante Ramljak kazao je da je kupnja Mercatora za Ivicu Todorića značila “posljednji čavao u lijes”.

- Mislim obrnuto. Ramljak gleda kroz bilance, i možda ne razumije trgovinu. Mislim da je kupnja Mercatora Agrokoru omogućila da preživi dodatnu godinu. Sjetite se tog preuzimanja, euforije, pobjede, fešte. Ne samo obitelji Todorić, već i dobavljača. Što je drugo trgovina, nego želja i strast. Agrokor je tu dobio na tempu i na mogućnosti novih razgovora s bankama. On je tada postao najveća tvrtka u ovom dijelu Europe, sa sedam milijardi eura prihoda. Ključni problem Agrokora bila je visoka kamata na kredite. Računajte - ako je EBITDA bila 400 milijuna, a kamate 350 milijuna eura, tu ne može biti razvoja. Za Mercator ne bi bilo razlike da je ostao u vlasništvu banaka. U Sloveniji se zaboravlja da je Todorić godinama prije toga nudio 220 eura po dionici Mercatora. Banke to tada nisu prihvatile, a godinu i pol kasnije prihvatile su 120 eura, pa su na kraju prodale po 89 eura po dionici, s time da Agrokor vrati 200 milijuna kredita pojedinim bankama. Banka mora biti tu u dobru i zlu, a banke su tada napustile Mercator, i time prodale svoje tržište. Mercator se tu nije ništa pitalo.

Agrokorova maloprodaja njegova je najslabija karika. Ako se posloži, može li donijeti zaradu?

- Apsolutno može. Trgovina funkcionira tako da ti kupac mora vjerovati. Ne vidim velikih poteškoća, i to će se preživjeti, bez obzira na to što će Konzum imati manje marketinških aktivnosti i veći trošak logistike. Kada dođete u Istru, što imate osim Konzuma? Imate Plodine, Lidl, i to je to. Neće nitko ići kupovati iz Umaga u Novigrad, osim ako ne bude neke posebne problematike s Konzumom. Ako imate voće iz Metkovića, netko će ga prije kupiti nego ono iz Izraela. Previše se trenutačno govori o negativnosti i o tome koliku je Todorić imao jahtu, te koga je vozio svojim helikopterom u lov. Mene nije. Mislim da Ivici Todoriću nije lako. Doživio je strašan udarac jer su do jučer svi išli kod njega. Slično kao u sportu ili glazbi. Zamislite da imate pjevača kojeg inače na koncertima gleda 50 tisuća ljudi, a za godinu dana održi koncert na koji mu dođe 50 osoba.

In medias tres

Kako komentirate istupanja Ivice Todorića preko bloga?

- Meni je to nešto novo, jer se on nikad nije puno pojavljivao u medijima. Valjda je ocijenio da je to jedini način da kaže srž onoga što se dogodilo. Prije toga na svim je ljestvicama bio proglašen kao onaj koji ima najviše kapitala. Bio je direktor koji je odlučivao o najvećem broju zaposlenih i najveći kupac. Vrlo lako je sad upirati prstom, a nekoć su ljudi jedva čekali da se s njim sastanu. Meni je ljudski žao što je do toga došlo, i da se nije prije našao dogovor s bankama. Primjerice, da on zadrži 25% kapitala, a 75% da preuzmu banke. Očito je da to nije mogao.

Što će, prema vašoj procjeni, biti s Konzumom?

- Ako Konzum ostane sam, netko će ga kupiti. Ako banke imaju hipoteke nad Konzumom, onda će on postati vlasništvo banaka i banke će tražiti priliku da ga nekome prodaju. Hoće li to biti Mercator koji će ga kupiti, ako prije toga izađe iz Agrokora, ili Spar, tko zna... To zavisi od cijene. Dodao bih kako za trgovinu vrijede tri pravila. Lokacija, lokacija, lokacija. Ako Konzum ima trgovine na dobrim lokacijama, naći će kupca.

Spomenuli ste Mercator kao mogućeg kupca Konzuma. Znate li, postoji li interes slovenskih investitora za ulazak u Agrokor?

- Ne znam. I sve ovisi za koju cijenu. Tu je previše nepoznanica. Bi li se našao kupac ako bi Agrokor bio prodan za 1 euro? Mislim da bi. No, tko bi prodao Agrokor za 1 euro? I tko ga prodaje - Todorić, država, vjerovnici, dobavljači? Agrokor je, ponavljam, suštinski dobro sastavljena kompanija. Promjena koja se može dogoditi jest da umjesto jednog vlasnika, sada ima 50 velikih ili 1000 manjih vlasnika. I dalje tvrdim da je najbolji sustav pretvoriti potraživanja u kapital, i to što prije.

Kako bi kriza u Agrokoru mogla utjecati na poslovanje slovenskih tvrtki? Slovenski ministar gospodarstva Počivalšek, u utorak je kazao kako neće dopustiti da se kriza u Agrokoru prelije na Sloveniju.

- Vjerujem da želi dobro, ali kako je to izvedivo? Ne zaboravite jednu stvar. Kada je “mama” u stečaju, i “kćerke” i “unuke” su u stečaju. Čak i da Slovenija odluči kupiti Mercator, što bih ja rado vidio, ne vjerujem da bi se Vlada i parlament s time složili. Da netko proda Mercator, recimo, Sberbanku, a druga banka ima hipoteku na objektima u Sloveniji, što je onda kupac dobio? Zašto se ne proda Jamnica? Radi se o jednoj od najboljih voda. Koliko znam, za Jamnicu je Coca Cola nudila 600 milijuna eura, pa je bilo govora o 900 milijuna koje je tražio vlasnik. To je ipak 10% svih potraživanja. No, tko će ju kupiti, osim banaka koje bi tako zatvarale svoje kredite? Ja ne vjerujem da se ijedna transakcija trenutačno može dogoditi, a da neće biti osporavana od dobavljača ili radnika. Ako se ne pretvore potraživanja u kapital, uvjeren sam da će u sljedećih devet mjeseci doći do stečaja, odnosno do 1. srpnja 2018. Nadam se da će Vlahović s velikim dobavljačima, poput Podravke i Atlantica, zbog mreže i sustava, uspjeti naći rješenje s bankama. Čujte, u Hrvatskoj je Agrokor, osim Piranskog zaljeva, glavna politička tema. Tko mu je više pomagao, jedna ili druga politička opcija. Svi su mu isto pomagali. Meni je i logično da se razgovara s najvećom kompanijom u državi. Političari su se rado slikali s Todorićem.

Spomenuli ste Piranski zaljev. Jesu li politički sukobi oko hrvatsko-slovenske granice racionalni?

- Ni slučajno. Oni su racionalni jedino za izborne glasove. Govorim kako za obje strane vrijedi pravilo - ako ti rejting pada, “napadni” susjeda! Mi smo jedini susjedi koji se stalno oko nečega sporimo - oko Piranskog zaljeva, terana, zelja. Mi se ne sporimo ni s Italijom, ni Austrijom ni Mađarskom, ali s Hrvatskom skoro svake godine. Pitajte ljude što misle, dosta im je toga. Žica između Slovenije i Hrvatske? Ma dajte! To je ludost i nehumanost. Nadam se da će mlada generacija doći i shvatiti da je ljepše zajedno živjeti i poštovati različitosti.

Imate li i dalje aspiracija postati slovenskim premijerom? Hoćete li se kandirati na sljedećim parlamentarnim izborima? U slučaju da postanete premijer, kako biste se odnosili prema Hrvatskoj?

- Do kraja godine neću razmišljati o tome. Svoju ću odluku najprije priopćiti svojim najbližim suradnicima koji su najbolji u regiji. Pobjeđuje ekipa. Odličan primjer su naši košarkaši.