Svaki deveti stanovnik Križevaca i svaki šesti radno sposoban u tom gradu u Koprivničko-križevačkoj županiji je blokiran! Podatak je to Fine, u čijoj se analizi obrađuje stanje blokiranih posljednjeg dana kolovoza.

Osim u Križevcima, u kojima je u blokadi krajem kolovoza bilo ukupno 2392 građana, najteže je stanje u Sisku. U nekad velikom industrijskom središtu i sjedištu Sisačko-moslavačke županije, posljednjeg dana kolovoza blokirano je bilo 5187 građana, što čini gotovo 10,9 posto ukupnog stanovništva i 16,1 posto radno sposobnog stanovništva. Drugim riječima, i u Sisku blokirane rčaune ima svaki deveti građanin, te svaki šesti radno sposobni građanin.
Na crnoj listi blokada u Hrvatskoj slijedi Čakovec, u kojem je u blokadi 2753 građana, što čini 10,2 posto ukupnog broja stanovnika i 14,9 posto ukupnog broja radno aktivnih. Ili, pojednostavljeno, u blokadi je krajem kolovoza bio svaki 10. stanovnik Čakovca te otprilike svaki sedmi radno aktivan stanvonik tog međimurskog središta. No, Čakovec prednjači po prosječnom iznosu duga blokiranih građana. Naime, prosječan blokirani Čakovčanin, pokazuju podaci Fine, ima nepodmirena dugovanja u iznosu od  čak 363.000 kuna.

U Hrvatskoj je krajem kolovoza u blokadi bilo ukupno 320.165 građana. To je mjanje nego krajem prošle godine, kada je blokiranih bilo 327.176 građana. No, iako se tijekom prvih osam mjeseci ove godine smanjio broj građana s blokiranim računima, povećao se iznos nepodmirenih dugovanja: dok su ukupne nepodmirene obveze građana krajem prošle godine iznosile 41,16 milijardi kuna, do kraja kolovoza ove godine narasle su 42,26 milijardi kuna.

Gledano po županijama, najviše blokiranih je u Gradu Zagrebu, čak 61.055, a slijede Splitsko-dalamtinska, Zagrebačka, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija. Slično stoje stvari i s ukupnim iznosima nepodmirenih dugova, koji su, primjerice, u Gradu Zagrebu dosegli gotovo 12,2 milijarde kuna. Ti podaci ne iznenađuju, s obzirom da se radi o županijama s najvećim brojem stanovnika.

No, situacija se mijenja kada se broj blokiranih i iznos blokada stave u odnos s brojem stanovnika određene županije, grada ili općine, te s brojem radno aktrivnog stanovništva u njima.