Obitelj Neda Pinezića iz mjesta Pinezići na Krku počela se baviti iznajmljivanjem soba i apartmana još prije Drugog svjetskog rata. Danas u ponudi imaju šest apartmana u obiteljskoj kući u Malinskoj na Krku. Rentanje smještaja turistima nikada im nije bio jedini ni glavni posao, nego, kako sami kažu, "popratna djelatnost", no svakako im je omogućavala veće prihode i bolji životni standard.

Od iznajmljivanja apartmana, kaže nam Nedo Pinezić, koji je godinama bio i šef Zajednice obiteljskog smještaja Hrvatske gospodarske komore, prosječno se godišnje uprihodi oko 45.000 kuna, ili oko 6000 eura. Kada je riječ o njegovoj obitelji, stvari su malo složenije, s obzirom na to da se prihodi od rentanja dijele na više dijelova: dio dobiva on, dio brat i sestra, a dio otac umirovljenik. U toj računici Nedu ostaje oko 28.000 kuna. Nakon što se od toga oduzmu razni troškovi, ostaje mu, pokazuje njegova računica, oko 20.000 kuna. Nije mnogo, ali dovoljno da pomogne školovanje dviju kćeri, studentica, u Rijeci.

- Nikada nismo živjeli samo od iznajmljivanja apartmana i uvijek smo radili barem još jedan posao, no jako mi je važno da tim novcem mogu plaćati studiranje svojih kćeri - ističe Nedo Pinezić.

Njegov je slučaj samo jedan u nizu sličnih u Hrvatskoj. Naime, prema podacima Ministarstva turizma, posljednji dostupni podaci preko eVisitora pokazuju da je u našoj zemlji registrirano 91.885 objekata u domaćinstvima za iznajmljivanje turistima. Riječ je, dakle, o "klasičnim" apartmanima, u kojima su ukupno 541.593 ležaja. Procjene HGK govore da je u pružanje usluga smještaja u domaćinstvima neposredno uključeno oko 350.000 ljudi. Naravno, kada se u obzir uzmu i članovi obitelji, koji sudjeluju u iznajmljivanju. Najveći dio apartmana je na Jadranu, no sve ih je više i u kontinentalnom dijelu, posebno u Zagrebu.

Ovome valja dodati još i 9776 objekata koji su u vlasništvu tvrtki, a koji, osim apartmana, obuhvaćaju i studio apartmane, sobe za iznajmljivanje i kuće za odmor, s ukupno 91.669 ležajeva. Ukupna vrijednost registriranih kapaciteta u apartmanima procjenjuje se na oko 15 milijardi eura, a vlasnici u njihovo tekuće održavanje, kažu nam u HGK, godišnje ulažu oko 120 milijuna eura, što je kalkulacija koja se temelji na barem 200 eura po postelji.

Rekategorizacija apartmana

Pred vlasnicima apartmana novi je izazov. Naime, u pripremi je novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, koji će donijeti i rekategorizaciju apartmana. To znači i da će vlasnici apartmana morati uložiti dodatni novac u podizanje kvalitete svojih usluga.

- Mogu se očekivati nova ulaganja u smještajne kapacitete - ocjenjuje Danijela Čavlović, aktualna predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja u HGK.

Toga su svjesni i privatni iznajmljivači, koji ističu da ionako stalno ulažu u podizanje kvalitete svojih usluga. Jednom je to ugradnja klima-uređaja, drugi put uvođenje kabelske televizije, treći put adaptacija ili dogradnja kapaciteta. - Kod nas se pravilnici stalno mijenjaju, no bilo kakva izmjena propisa uzrokuje i velike troškove - upozorava Pinezić.

Dio ulaganja iznajmljivači financiraju iz vlastitih sredstava. Jasno, pod uvjetom da imaju nekakvu ušteđevinu, no za veće zahvate u pravilu se moraju oslanjati na banke, odnosno uzimati kredite.

Banke uočile nišu

Upravo su u tome hrvatske banke uočile novu tržišnu nišu. Uzme li se u obzir da je turizam djelatnost koja doživljava pravi boom i da se u hrvatskoj ekonomiji, kako pokazuju službeni podaci, svaka peta kuna okrene u turizmu, kao i da je Hrvatska, po značaju turizma za nacionalno gospodarstvo, na prvome mjestu u EU, interes banaka da šire ponudu kredita u turizmu ne čudi.

To se posebno odnosi na privatne iznajmljivače, biznis koji u Hrvatskoj snažno raste. Potvrđuju to i podaci državne statistike, prema kojima je lani, od nešto malo više od milijun kreveta u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj, više od polovice, ili 56,7 posto, bilo u kućanstvima.

Već i pojačana promidžba banaka posljednjih tjedana usmjerena upravo na privatne iznajmljivače pokazuje da bankari u iznajmljivačima apartmana vide dobre potencijalne klijente. Štoviše, u svima nam potvrđuju i rast interesa za takvim kreditima.

Za svoje su klijente, iznajmljivače, banke pripremile različite ponude, koje uključuju namjenske ili nenamjenske kredite, u većim ili manjim iznosima, u kunama ili eurima, s većom ili manjom kamatnom stopom, s hipotekom ili bez nje, uz pomoć fondova EU i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) ili samostalno...

"Zagrebačka banka nudi nekoliko kreditnih linija namijenjenih malim poduzetnicima i privatnim iznajmljivačima koje im mogu pomoći da se što bolje pripreme za nadolazeću turističku sezonu ili povećaju svoju konkurentnost na tržištu. Privatnim iznajmljivačima tako nudimo kunske kredite za pripremu turističke sezone uz fiksnu kamatnu stopu i na rok otplate do 36 mjeseci. Sredstva iz kredita isplaćujemo na tekući račun korisnika kredita te se mogu koristiti nenamjenski, bez pravdanja troškovnikom, računima ili predračunima. Osim toga, privatnim iznajmljivačima i onda kada im je prihod od iznajmljivanja jedini prihod na raspolaganju su i druge vrste kredita, poput gotovinskih", kažu nam u Zabi.

Prosjek: kredit od 75.000 kuna

Dodaju kako prosječan kredit privatnim iznajmljivačima iznosi oko 75.000 kuna. Svakom klijentu Zaba pristupa individualno i uvjete kreditiranja prilagođava njegovim planovima i potrebama. Uz to, napominju u toj banci, klijentima nude cijeli paket usluga - od financiranja preko savjetovanja do mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava iz fondova Unije.

U Erste banci ističu kako se krediti koje daju fizičkim osobama koje pružaju usluge u turizmu mogu koristiti za kupnju, izgradnju, adaptaciju ili dogradnju turističkih, sportskih i ugostiteljskih kapaciteta, kao i za njihovo opremanje. Uz to, takvim je kreditima moguće nabavljati i plovila ili drugu opremu za obavljanje turističke djelatnosti, kao i za gradnju bazena, ali i za refinanciranje postojećih turističkih kredita uzetih u drugim bankama.

Turističke kredite Erste banka odobrava u kunama ili u eurima. Kunski kredit može se uzeti u iznosu do 220.000 kuna, s rokom otplate do najviše 10 godina i s promjenjivom kamatnom stopom, vezanom uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS), te se trenutno kreće u rasponu od 4,91 do 5,11 posto. Ako klijent turistički kredit uzima s valutnom klauzulom u eurima, maksimalan iznos kredita je 500.000 eura, a klijenti mogu birati između fiksne i promjenjive kamatne stope. Fiksna kamatna stopa ugovara se za kredite s rokom otplate do 10 godina i kreće se u rasponu od 5,45 do 5,65 posto, dok se promjenjiva kamatna stopa odobrava za kredite s rokom otplate do 15 godina, a kamatna stopa vezana mu je uz Euribor.

Instrumenti osiguranja

Turistički krediti do 220.000 kuna odobravaju se, napominju u Ersteu, uz osnovne instrumente osiguranja, poput izjave suglasnosti o zapljeni primanja i zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika. Iste instrumente osiguranja imaju i turistički krediti do 10.000 eura, dok je za one više od tog iznosa, osim tih "osigurača", potrebno i 10 posto oročenog novčanog depozita založenog u banci ili, pak, solidaran jamac. Naravno, veći iznosi kredita podrazumijevaju i jače instrumente osiguranja pa je tako za one do 30.000 eura potrebna i hipoteka, kao i polica osiguranja nekretnine.

"Kredit je moguće ostvariti bez obzira na to je li vam iznajmljivanje turističkih kapaciteta osnovni ili dodatni izvor prihoda", kažu u Ersteu.

Kao dodatne pogodnosti turističkih kredita za građane, među ostalim, ističu iznos kredita već od 500 eura ili 3750 kuna, potom rok otplate već od tri mjeseca, smanjenje kamatne stope za objekte kategorizirane s četiri ili pet zvjezdica ili za kupnju objekta s energetskim certifikatom, ali i za objekte koji će nakon ulaganja dobiti viši energetski razred.

I Raiffeisen kreditira građane koji se bave turizmom, kako one kojima je iznajmljivanje smještaja samo dodatna djelatnost, tako i one kojima je ono jedini izvor prihoda. Klijenti mogu izabrati između mjesečne i godišnje otplate, a krediti od 15.000 eura mogu se realizirati bez hipoteke. Iznosi turističkih kredita za građane pritom se kreću od samo 1000 pa do 200.000 eura, odobravaju se s rokom otplate od tri do 15 godina, pri čemu je za model bez hipoteke rok otplate do sedam godina, a na njih se, kažu nam u RBA, zaračunava redovna kamatna stopa od 5,25 posto, koja je promjenjiva.

Raste zanimanje

"Interes za turističkim kreditima konstantno se povećava, kao i broj realiziranih kredita, a najviše se odobravaju u županijama na moru, u čemu prednjače Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Istarska i Primorsko-goranska županija", poručuju u RBA.

Iznajmljivačima turističkih apartmana u OTP banci nude kredit za individualne iznajmljivače u turizmu, koji se odobrava u iznosu od 1000 do 150.000 eura, uz rok otplate do 15 godina. Kamatna stopa za kredite do 15.000 eura je promjenjiva i iznosi 5,25 posto, dok je za kredite iznad tog iznosa, a do 150.000 eura 3,89 posto godišnje, pri čemu je fiksna u prvih pet godina otplate, a potom promjenjiva i iznosi 3,97 posto.

"Potražnja za turističkim kreditima je najizraženija u razdoblju pripreme za turističku sezonu, a iz godine u godinu bilježi se konstantan porast potražnje za ovakvim vidom kreditiranja", ističu u OTP banci,

U Splitskoj banci privatnim iznajmljivačima odobravaju kredite za pripremu turističke sezone s maksimalnim rokom otplate od 12 mjeseci i iznosom do 10.000 eura. Ni u Splitskoj banci iznajmljivači turistički kredit ne moraju koristiti namjenski.

"Pogodan je za sve potrebe u turističkoj djelatnosti, od nabavke potrošnog materijala do unapređenja ponude u manjem opsegu", napominju u Splitskoj banci.

Hrvatska poštanska banka (HPB) privatnim iznajmljivačima nudi kredit za pripremu turističke sezone s rokom otplate do čak 20 godina i iznosom kredita do 250.000 eura, odnosno do dva milijuna kuna, uz mogućnost isplate do polovice iznosa na račun korisnika. Za kredite uz valutnu klauzulu u eurima kamatna stopa je, kažu nam u toj banci, 3,25 posto, dok je za kredite u kunama 4,15 posto.

I tvrtke traže kredite za turizam

- Potražnja za turističkim kreditima kod poslovnih korisnika, kao i kod privatnih iznajmljivača, raste u odnosu na ranije godine, a već početkom 2018. HPB bilježi izniman interes za ovu vrstu kredita. HPB je svojom ponudom, uvjetima i brzinom odobravanja kredita spremna podržati pravodobne pripreme za sezonu. Isto tako želimo omogućiti i potaknuti razvoj turizma tijekom cijele godine i gdje god za to u Hrvatskoj postoje preduvjeti - zaključuje Antonija Zorić, izvršna direktorica Sektora za poslovanje s malim i srednjim poduzećima u HPB-u.

U PBZ-u nam kažu da trenutačno nemaju u ponudi kredite za privatne iznajmljivače jer se mijenjaju uvjeti kreditiranja. Međutim, dodaju kako će i takve kredite uskoro ponuditi građanima.

Foto: Pinterest

Tekst: Like/Jutarnji list/Hanza Media