Kakav je osjećaj ovršiti banku, pitali smo Vladu Podbrežničkog iz Varaždina koji je dobio pravomoćnu presudu i upravo ovršio Addiko banku (bivšu Hypo banku) za oko 150 tisuća kuna zbog preplaćenih kamata za kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima.

“Jako dobar. Pokazalo se, naime, da mi banka nije htjela dobrovoljno isplatiti ni ono što je u travnju ove godine pravomoćno presuđeno da mora, pa sam u lipnju od svoje odvjetnice zatražio da preko Fine pokrene postupak ovrhe”, odgovara nam Podbrežnički, diplomirani inženjer građevinarstva koji radi u gradskoj upravi Varaždina.

Isplatu obeštećenja dobio je tek prije nekoliko dana jer je Fina, nakon što je pokrenula ovrhu, novac držala na računu 60 dana, kako joj nalažu postojeći propisi u slučaju da dođe do žalbe. Kad je taj rok prošao, iznos je prebačen na račun Podbrežničkog.

O njegovu je slučaju javnost jučer izvijestila Udruga Franak, budući da je on bio prvi korisnik kredita u švicarcima koji im je javio da mu je zaista na račun sjelo obeštećenje od banke, i to ovrhom. Prema podacima kojima raspolaže Udruga Franak, sličnih je pravomoćnih presuda vezanih za preplaćene kamate već 30-ak, ali nemaju podatke o tome koliko se korisnika kredita naplatilo.

Kredit za stan

Kredit za stan Podbrežnički je digao 2006. godine kada mu je banka isplatila oko 360.000 kuna kao protuvrijednost za 78.700 švicarskih franaka po tadašnjem tečaju (4,60 kuna) i s kamatnom stopom od 3,88 posto. Kredit je bio na 28 godina, a ugovorom je omogućeno da banka jednostranim odlukama mijenja kamatnu stopu koja je tako u jednom trenutku narasla na čak 6,20 posto.

No, kako je Visoki trgovački sud takvu praksu banaka u Hrvatskoj u međuvremenu proglasio nepoštenom i ništetnom (na osnovu kolektivne tužbe Potrošača-Hrvatskog saveza udruga potrošača), Podbrežnički je podigao tužbu protiv Addiko banke i sada je obeštećen za preplaćene kamate u iznosu od 11.009 švicarskih franaka plus sudski troškovi i zatezna kamata.

U trenutku isplate obeštećenja to je značilo da mu je vraćeno 70 tisuća kuna za preplaćene kamate, oko 70 tisuća kuna na ime zateznih kamata te 8900 kuna za sudske troškove.

U Addiko banci pitali smo da nam objasne zašto nisu odmah platili ono što im je proljetos pravomoćnom presudom Županijskoga suda u Osijeku određeno, ali nismo dobili odgovor. Kako kažu, ne komentiraju sudske presude ni kada ih dobivaju, ni kada ih gube.

Moguće je da razmatraju koji im pravni lijekovi još stoje na raspolaganju jer je ta banka dala velik broj kredita s valutnom klauzulom u švicarcima pa se suočava i s drugim sličnim presudama.

Jedan od stručnih suradnika u Udruzi Franak, splitski odvjetnik Srđan Kalebota, kaže da banka može zatražiti od Vrhovnog suda izvanrednu reviziju presude. “No, to je za njih 100 posto izgubljen slučaj. Stajalište Vrhovnog suda o promjenjivoj kamatnoj stopi kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima već je poznato i identično je onome u presudi koju je u ovom slučaju donio Županijski sud u Osijeku”, rekao nam je Kalebota.

Podbrežnički, pak, poručuje da naplatom preplaćenih kamata ne staje njegova pravna bitka s Addiko bankom.

“Upravo sam odvjetnici poslao podatke i zahtjev za novu tužbu protiv banke zbog nepoštene primjene valutne klauzule u švicarskim francima. Tražit ću obeštećenje za tečajnu razliku”, rekao nam je Podbrežnički. Tu tužbu temelji na novoj presudi Visokoga trgovačkog suda koja je donesena u srpnju ove godine, a kojom je i valutna klauzula u švicarcima proglašena nepoštenom i ništetnom. Kako nam je rekao, nakon konzultacija s Udrugom Franak razmatra još mogućnost da, osim obeštećenja zbog valutne klauzule u švicarcima, zatraži i ništetnost cijelog ugovora o kreditu.

Zatezne kamate

“Kredit sam uspio prijevremeno vratiti u siječnju 2015. godine kad još nije zakonski bila predviđena konverzija kredita u valutnu klauzulu u euru. Plašio sam se dokle će tečaj švicarskog franka rasti i odlučio sam tada razvrgnuti oročenu štednju koju sam imao te još posudio novac od prijatelja. Cijena kredita, ono što sam ukupno platio banci, bila je oko 680 tisuća kuna. U slučaju obeštećenja zbog razlika u tečaju očekujem od banke da mi isplati 150 tisuća kuna plus zatezne kamate”, računa Podbrežnički.

Mnogo bi više dobio odluči li zatražiti ništetnost ugovora. “Ako bih ishodio ništetnost cijelog ugovora, mogao bih dobiti neto povrat od 320 tisuća kuna plus zatezne kamate, što je razlika između onoga što sam dobio i onoga što sam banci platio”, tumači Podbrežnički, ali još važe kolike su mu šanse da na sudu prođe s maksimalističkim zahtjevom. Pravno je moguće, doduše, da zatraži oboje pa što prođe, a takav savjet korisnicima kredita s valutnom klauzulom u švicarcima daju i u Udruzi Franak.

Oni su također objavili, očito se nadajući da će se stvar replicirati u Hrvatskoj, da se u Sloveniji nastavljaju donositi sudske odluke o ništetnosti ugovora s valutnom klauzulom u švicarskim francima, a jedna od njih je već, kako nam kaže Goran Aleksić, i pravomoćna. “Svaki CHF dužnik u Sloveniji može očekivati da će njegov ugovor biti na sudu proglašen ništetnim”, poručuje.

Iz Udruge nismo uspjeli dobiti detalje o spomenutih 30-ak pravomoćnih presuda u Hrvatskoj vezanih za obeštećenja za preplaćene kamate, a odvjetnik Kalebota kaže da posjeduje dokumentaciju o deset pravomoćnih presuda koje su izgubile Addiko banka (pet), Zagrebačka banka (tri) te PBZ (dvije) na županijskim sudovima u Zagrebu, Velikoj Gorici, Zadru, Puli, Vukovaru i Osijeku. Ukupni iznos potraživanja iznosi 194 tisuće kuna plus sudski troškovi i zatezne kamate.