Prijava

Vaša prijava

Sijer je rukopis završavao u bolnici, uz pomoć supruge, a svi su se do kraja nadali da će se oporaviti: ''


Odlazak Milana Sijerkovića, legendarnog meteorologa i prognostičara koji je proteklih 50 godina, od 1968. godine, na radiju, u tisku i na televiziji vremensku prognozu predstavljao na svoj jedinstven način jučer je rastužio cijelu Hrvatsku. Generacijama koje su pratile njegov nenametljiv stil analiziranja vremenskih zbivanja kroz pučka predanja i saznanja nije promaknulo da je Sijer, kako su ga zvali prijatelji, uz svoj redovni posao imao i poslanje da kroz knjige približi vrijeme ljudima.

Objavio je tako Sijer četiri dječje slikovnice - “Čudesan svijet oblaka”, “Mala meteorološka početnica”, “Čarolije snježne pahulje”, “Priče iz meteorološke škrinjice” - u kojima je najmlađima pojašnjavao što se to događa kada ti ni roditelji ne znaju reći vozi li to sveti Ilija kola po oblacima ili se oni samo sudaraju. Iz znanstvenog iskustva, često na poziv prijatelja koje je susretao, napisao je 18 stručno-popularnih knjiga za odrasle.

“Hrvatski vremenari”, “Pučko vremenoslovlje”, “Bura goropadnica”, “Vrijeme i klima gora i planina”, “Koprivnica - uzbudljiva vremenska pozornica”, “Požega - klima s okusom vina”, “Senj - Sunce grije, bura vije”, “Istarska meteorološka škrinjica”, “Karlovac - vrijeme živahno, podneblje dražesno”, “Slavonski meteorološki bećarac”, “Kad laste nisko lete...”, “Hrvatski vremenoslovci”, “Pazin između jutarnje mrzline i podnevne vrućine”, “Turopoljska meteorološka razglednica”, “Kutjevačko vinorodno podneblje”, “Vrijeme nemirno, klima rasklimana”, “Novaljski štajuni - vjetrovi, bonace i ragani”, Mljet - suncem obasjan, vjetrom okupan”.

Pučke poslovice

U svakoj od tih knjiga Sijer je napravio temeljitu analizu klimatoloških prilika i približio čitateljima vremenske turbulencije koje se kod njih događaju kroz njihove pučke poslovice ili izreke. Primijetili su to i na Kvarneru i Rijeci kada su mu ponudili da napravi knjigu za njihovo područje puno bure, nemirna mora, kiše i klimatskih fenomena.

Dragan Ogurlić, novinar, pisac i direktor Izdavačke kuće naklada Val, odlučio se za suradnju sa Sijerom jer je u knjizi na popularan i razumljiv htio dobiti odgovore na pitanja; zašto je na Kvarneru toliko kiše, zašto toliko bure, kada dolazi do nevere, zašto trpimo nagle promjene vremena, što o tome zbori pučka meteorologija...

Radni i konačni naslov knjige je “O vremenu i klimi Rijeke i Kvarnera”.

- Najprije sam pokušao dogovoriti pisanje knjige s riječkom ekipom meteorologa, no vrlo sam brzo stekao dojam da takvu knjigu neću skoro dočekati. Sa starim Sijerom sve je bilo puno jednostavnije. On je naprosto odmah bio spreman započeti raditi, a dogovor je pao već na prvoj kavi u njegovu Trnskom u veljači ove godine. Tada je Sijer još uvijek aktivan i u svojoj 83. godini objašnjavao vrijeme četvrtkom na Novoj TV.

Pokazao se pristupačniji i jednostavniji od mnogih s kojima sam nešto pokušavao dogovoriti i gdje bi sve ostalo na lijepim riječima. Glavnina rukopisa bila je već gotova početkom ljeta - priča nam Ogurlić. Knjiga se polako pripremala za tisak sve dok Sijer nije krajem kolovoza završio u bolnici. Iz bolnice je uz pomoć supruge poslao preostali manji dio rukopisa.

Operacija srca

- Bili smo u kontaktu sve do njegove teže operacije na srcu početkom rujna i zapravo smo otada svi čekali na njegov oporavak. Neopisivo mi je žao što nije dočekao objavljivanje svoje posljednje knjige “O vremenu i klimi Rijeke i Kvarnera”. Mislim da bi bio zadovoljan izgledom knjige. Proveli smo “referendum” za naslovnicu putem društvenih mreža, a u knjizi je našlo mjesta čak 14-ero fotoreportera - hvatača vremena, koje smo putem natječaja angažirali tražeći ilustracije za brojne opise u knjizi. Sve nas je ponovno zainteresirao za vrijeme i okupio oko iste platforme, taj dragi čovjek - ističe Ogurlić.

U pogovoru knjizi u kojoj Dunja Mazzocco Drvar govori o svojem profesionalnom uzoru kao o “maštovitom meteorologu”, među ostalim, piše: “Uz knjigu posvećenu Senju i njegovu trejdmarku ‘Senj - sunce sije, bura vije’, u ovoj se nalazi najopsežnija pripovijest o burama Hrvatskoga primorja, pa i cijele naše obale”. Zanimljiva je analiza koju nekoliko puta spominje, kolege Masatoshija M. Yoshina iz Japana, koja je svakako jedna od najboljih stranih analiza bure. Sijerković opisuje metodologiju i rezultate radova u kojima se pokazuje utjecaj bure na nagnutost raslinja u našem priobalju.

Anegdota koja se još dandanas prepričava na hodnicima Zavoda kaže da su te vrijedne studije nastale kao posljedica izostanka očekivanih bura. Naime, kad su kolege iz Zemlje Izlazećeg Sunca (i vjetra “oroshi”, po naravi sličnog buri) odlučile doći u Hrvatsku, birali su period u kojem su bure najčešće i najsnažnije i za to odabrali hladni dio godine, počevši sa studenim.

Baš tada, te 1972. na 1973., vrijeme se poigralo s njihovim sudbinama i prave bure nisu mogli dočekati. Kako bi opravdali svoj dolazak i iskoristili dobiveni budžet, snalažljivi znanstvenici odlučili su proučavati pojavnosti koje su zatekli na terenu kao posljedice života na buri. I napravili sjajne studije.

Takav je bio Sijer, znao je i bez bure pokazati Japancima kakve su njezine posljedice.

fggf 

pppp