Nisam čovjek koji radi greške - kaže Robert Kopal, posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za nacionalnu sigurnost i šef HDZ-ovog Odjela za analitiku i članstvo dok razgovaramo o njegovoj ulozi oko sporne HDZ-ove Izjave o povjerljivosti (GDPR). Riječ je o dokumentu iz kojeg proizlazi da se od članova stranke traži da se svojim potpisom obvežu da informacije koje bi mogle štetiti HDZ-u neće iznositi čak ni na sudu ako za to nemaju pismeno odobrenje stranačkih tijela.

- Svi radimo greške - kažem, ali Kopal odmahuje glavom. Iz njegovih riječi vidljivo je da mu teško pada, kako kaže, propust koji se dogodio. Ponavlja kako je izjavu sastavila agencija Apicura Business Intelligence koja je i priznala grešku.

- Nismo provjerili Izjavu o povjerljivosti, mislili smo da je riječ o uobičajenom obrascu. Nije se radilo o mom osobnom propustu jer je pogriješila osoba s niže razine, ali preuzeo sam odgovornost i izašao pred novinare - govori Kopal za kojeg su neki u HDZ-u i danas uvjereni da je upravo on autor sporne izjave unatoč obrazloženju vrha HDZ-a i tvrtke Apicura. On, pak, tvrdi da o tome nema ni govora.

- Nikada ne bih napisao tako nešto - kaže Kopal.

U stranci, ali i izvan nje, međutim, neki smatraju kako Robert Kopal stoji i iza izjava premijera Andreja Plenkovića da se protiv njega i Vlade vodi hibridni rat, te priča o “fake newsu” i “deep fakeu”. Na tu temu bio je gost niza TV emisija.

- Gostovao sam u emisijama kao stručnjak, želio sam pojasniti stvari oko hibridnog rata i fake newsa. No, problem je što ljudi ne mogu odvojiti stručnjaka od političara. A ja stalno nastupam kao stručnjak - kaže Kopal, koji je, inače, vrlo oprezan u razgovoru.

Riječki inženjer

Rođen je u Rijeci prije 55 godina, srednju školu - MIOC - završio je u Puli, a danas je inženjer elektrotehnike, diplomirani kriminalist te magistar i doktor ekonomskih znanosti. Objavio je, kaže, preko 60 stručnih i znanstvenih radova, te jedanaest knjiga u Hrvatskoj i inozemstvu, a posjeduje i dvadesetak intelligence i IT certifikata. Bivši je član Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala RH i Nacionalnog vijeća za kibernetičku sigurnost, a bio je i član nacionalnog tima RH - Europski Big Data Hackathon 2017. koji je osvojio prvo mjesto.

U biografiji navodi da je surađivao s UNODC-om (United Nations Office on Drugs and Crime) - Uredom za droge i kriminal, a član je i SCIP-a (Strategic and Competitive Intelligence Professionals), IALEIA-e (International Association of Law Enforcement Intelligence Analysts) i BDVA (Big Data Value Association).

Svojedobno je bio viši menadžer u POA-i i SOA-i, te glavni obavještajni analitičar MUP-a. Tijekom karijere trenirao je, priča, i policijske službenike u čak jedanaest država. Izlagao je na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijama, vodio poslovne i analitičke radionice, dizajnirao nekoliko specijaliziranih informacijskih sustava, te bio predavač na nizu visokih učilišta u inozemstvu i Hrvatskoj, među ostalim, i na Algebri gdje je bio prodekan za istraživanje i razvoj, Libertasu, Effectusu… Predavanjem se, unatoč novim pozicijama u HDZ-u i u Ureda premijera, bavi i danas.

- Nisam političar po vokaciji, prije svega sam znanstvenik i nastavnik, analitičar. Moj zadatak je primjena data science u politici. Jedini cilj mi je da ovoj državi bude bolje - kaže Kopal. Ističe kako smatra da je najvažnije obrazovanje.

- U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje obilazim Hrvatsku i u nizu gradova profesorima srednjih i osnovnih škola volonterski držim konferencije i radionice na temu inovativnosti - kaže Kopal.

Reorganizacija središnjice

Prije pola godine, točnije, 1. rujna 2018. i službeno je dobio iskaznicu HDZ-a. Tada je zaposlen u stranci na mjestu voditelja Odjela za analitiku i članstvo, a šef je i stranačkog Odbora za informiranje, informatizaciju, medije i digitalno društvo. Kopal ima dva ureda, jedan u HDZ-u, a jedan u Banskim dvorima gdje, kako kaže, odlazi po potrebi. U HDZ-u je na plaći, ali i savjetnički posao mu se plaća, a prema onome što su mediji ranije objavili, za to dobiva 9 tisuća kuna. Dio je i tima koji je radio na reorganizaciji središnjice HDZ-a.

U stranci, međutim, neki nisu bili sretni zbog spajanja nekoliko stranačkih odbora koje sada vodi Kopal. Kažu kako je time dobio previše ovlasti. Njegova suradnja s HDZ-om počela je nekoliko godina ranije, još u vrijeme Tomislava Karamarka. U HDZ-u ga je, kako nam je potvrdilo više izvora, angažirao tadašnji glavni tajnik, danas zamjenik šefa HDZ-a Milijan Brkić. I sam Kopal kaže da je došao na poziv Brkića kojeg poznaje još iz vremena dok je radio u policiji, iako nikada nisu bili bliski suradnici. Prvi angažman za HDZ bio mu je u drugom krugu predsjedničkih izbora.

- Nisam tada imao aktivnu ulogu u kampanji. Moj zadatak je bio provjeriti algoritme i znanstvene metode. Ono što se tada dogodilo je to da sam čistom matematikom na dan izbora, između 14.30 i 15 sati izračunao da je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila. U tom trenutku još nije bilo ni izlaznih anketa, niti drugih podataka oko mogućeg ishoda izbora. No, to nije bila moja prognoza nego sam to izračunao. Kad sam to kazao šefu kampanje Miru Kovaču, zapitao me - jesi li siguran?

Odgovorio sam mu - da, siguran sam - ispričao nam je Kopal koji je nakon toga za HDZ nastavio raditi na svim sljedećim izborima, parlamentarnim i lokalnim. Kaže kako je na izborima 2015. tadašnje vodstvo upozorio kako bi moglo biti problema s mandatima, ali da tada njegove riječi nisu uspjele doprijeti do vodećih ljudi stranke.

Kopala u HDZ-u opisuju kao pomalo samoljubivu i konspirativnu osobu, odanu premijeru. I dok jedni ističu kako je neobično da ga je Plenković zadržao s obzirom na to da je u stranku došao u vrijeme Karamarka, drugi imaju objašnjenje.

- Znam da je Plenković u početku bio sumnjičav prema Kopalu, ali mislim da su mu se na kraju svidjele te priče kako se protiv njega i Vlade vodi hibridni rat jer premijer ne podnosi ni najmanju kritiku na svoj račun. Tu je Kopal očito stekao veliki plus - smatra jedan od sugovornika iz HDZ-a, koji za Kopala kaže kako je uvijek sređen i dotjeran.

- Pravi je šminker - ističe.

Kopal je u dva navrata imenovan posebnim savjetnikom premijera. Prvi put 1. 12. 2016., da bi nakon toga preuzeo dužnost v.d. ministra unutarnjih poslova nakon što se Plenković razišao s Mostom. Tada je zamijenio Mostovog Vlahu Orepića do imenovanja novog ministra Davora Božinovića. Orepić nam je kazao da je s Kopalom surađivao kratko, među ostalim, i na reorganizaciji MUP-a, što je prihvaćeno na užem kabinetu Vlade.

- Suradnja je bila kratka, ali korektna bez obzira na način na koji sam smijenjen - kazao je Orepić. Po dolasku Božinovića, Kopal postaje državni tajnik, ali je nakon svega par mjeseci, na vlastiti zahtjev razriješen s te funkcije 31. kolovoza 2018. Tada ponovno postaje posebni savjetnik Plenkoviću, te dobiva radno mjesto u HDZ-u. U to vrijeme u HDZ-ovim kuloarima se nagađalo kako je Kopal otišao iz MUP-a jer je očekivao da bi on mogao biti sljedeći ministar unutarnjih poslova. A naveliko se pričalo i o njegovim nesuglasicama s novim ministrom Božinovićem. Na upit o njegovu odlasku iz MUP-a, te odnosu s Božinovićem, Kopal je suzdržan.

“Poštujem ministra”

- Otišao sam iz MUP-a jer sam ispunio svoju ulogu. Dozvoljavam da možemo imati različita mišljenja. Poštujem ministrovo mišljenje, njegova je zadnja - komentirao je Kopal čiji je prvi posao bio onaj profesora u srednjoj školi u Velikoj Gorici. Ubrzo potom zaposlio se u Policijskoj upravi zagrebačkoj, te završio u krim policiji gdje je preuzeo Odjel tehnike. S tog mjesta prešao je u MUP gdje je postao jedan od tri sektorska analitičara. Bio je analitičar za organizirani kriminal, a kad je osnovan odjel kriminalističko-obavještajne analitike Kopal je obavljao poslove glavnog obavještajnog analitičara. U to vrijeme dobio je i godišnju nagradu MUP-a, te je promaknut u najviše inspektorsko zvanje. Odlikovan je i redom hrvatskog trolista. Kopal 2003. iz MUP-a prelazi u POA-u.

Široj javnosti je, međutim, nepoznato da je aktualni Plenkovićev savjetnik jedan od ključnih aktera “afere prezentacija” koja je u ožujku 2004. urodila ostavkom tadašnjeg ravnatelja Protuobavještajne agencije (POA-e) današnje SOA-e, Franje Tureka. Upravo je Kopal kao tadašnji POA-in analitičar autor dokumenta kolokvijalno nazvanog “prezentacija” zbog kojeg je šef POA-e morao otići. No, da bismo razumjeli što se dogodilo u famoznoj aferi “prezentacija”, važno je navesti kratku povijest dolaska informatičkog sustava obrade podataka zvanog “Watson” u Hrvatsku i podsjetiti na tadašnje političke okolnosti.

Nakon terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001., Sjedinjene Države su ustupile Hrvatskoj informatički sustav “Watson” - program koji omogućava tajno praćenje telefonskih kontakta i elektronske prepiske, ukratko svih digitalnih i analognih komunikacija među građanima. Hrvatskoj je policiji, ističe jedan od dugogodišnjih zaposlenika MUP-a, taj program ustupljen zbog pronalaska i praćenja vehabija i suradnika Bin Ladena na području susjedne BiH.

Kopal, koji je u vrijeme ustupanja toga programa Hrvatskoj bio zaposlen u PU zagrebačkoj kao analitičar-logističar, odmah se, kako nam je ispričao jedan od bivših policajaca koji ga poznaju iz toga doba, bacio na proučavanje i primjenu “Watsona” za praćenje pripadnika hrvatskog kriminalnog miljea. U mandatu vlade Ivice Račana, Kopal je iz PU zagrebačke prešao u MUP-ov novoosnovani Odjel kriminalističko-obavještajne analitike kojeg je vodio Željko Brincka, gdje je obavljao poslove glavnog obavještajnog analitičara.

Analitičan i svojeglav

- Bio je analitičan, ambiciozan i posvećen poslu, ali bio je i svojeglav i nije volio čuti drugačije mišljenje - kazao nam je jedan od njegovih tadašnjih suradnika. Međutim, 2003. ambiciozni je Kopal je prešao u POA-u na čijem čelu je u to vrijeme bio Franjo Turek. Američki program “Watson” Kopalu će i u POA-i, kako tvrde naši sugovornici, biti glavni analitički alat. Kopal će, međutim, u POA-i, “Watsonu” dati novu namjenu - neće ga više koristiti za praćenje pripadnika krim-miljea, već za nadziranje kontakata između haaških istražitelja, pojedinih aktera tadašnje hrvatske vlasti poput ravnatelja policije Ranka Ostojića i hrvatskih novinara.

Prateći od sredine 2003. do ožujka 2004. kontakte Christopera Loomsa, istražitelja pri tužiteljstvu Haaškog suda, Thomasa Osorija, čelnika Ureda za vezu s Haaškim sudom u Zagrebu, Oscara Vere, savjetnika zapovjednika međunarodnih snaga SFOR-a, te nekolicine hrvatskih diplomata u Hrvatskoj s tadašnjim ravnateljem policije Rankom Ostojićem i novinarima više hrvatskih redakcija - Gordanom Malićem, Ivicom Đikićem, Davorom Butkovićem, Mariom Kavainom, Željkom Peratovićem i nizom drugih, Kopal je izrodio neobičan dokument.

Taj se dokument naizgled bavio problemom bijega generala Gotovine kojeg je u to vrijeme neuspješno tražio Haaški sud i uhićenjem haaškog optuženika iz BiH Ivice Rajića koji se skrivao u Hrvatskoj. Osim tekstualnog dijela, dokument je bio ilustriran grafovima međusobnih veza, shematskim prikazima tijeka informacija, izlistima telefonskih poziva...

No, stvarna poanta tog dokumenta bio je pokušaj dokazivanja da je skupina stranih špijuna pod krinkom haaških istražitelja i diplomata, u suradnji s tadašnjim šefom policije Ostojićem i hrvatskim novinarima radila na ciljanoj obavještajno-medijskoj manipulaciji ocrnjivanja Hrvatske, prikazujući je kao državu koja skriva i štiti osumnjičenike za ratne zločine. Svi oni su u prezentaciji optuženi za protuhrvatsko djelovanje i ugrozu nacionalne sigurnosti. Taj dokument koji ozbiljno zaudara na klasičnu teoriju zavjere, tadašnji šef POA-e Franjo Turek i POA-in analitičar Robert Kopal prezentirali su početkom ožujka 2004. najužem državnom vrhu - predsjedniku Stjepanu Mesiću i novoizabranom premijeru Ivi Sanaderu te ministrima policije i pravosuđa.

- Ta prezentacija je najgori fake news, štoviše najgori deep fake ikada proizveden u Hrvatskoj - rekao nam je ovih dana jedan od novinara koji je kao tema famozne “prezentacije” imao prilike osjetiti svu nelagodu etikete protudržavnog elementa koju mu je priskrbio taj obavještajni uradak. Nekoliko dana nakon predstavljanja toga uratka državnom vrhu, Franjo Turek je morao podnijeti ostavku na mjesto ravnatelja POA-e.

Kad su početkom 2005. detalji prezentacije iscurili i u medije, novinari koje je Kopalov dokument optužio ni manje ni više nego za protuhrvatsko djelovanje, podnijeli su prijavu Vijeću za civilni nadzor rada tajnih službi i saborskom Odboru za unutarnju politiku kojeg je predvodio HDZ-ovac Ivan Jarnjak. Zajedničkom istragom Vijeća i saborskog Odbora zaključeno je da su tvrdnje sadržane u famoznoj “prezentaciji” koje novinare terete za protuhrvatsko djelovanje i ugrozu nacionalne sigurnosti u potpunosti promašene te da postoji osnovana sumnja da su im tajnim praćenjem prekršena ustavna prava. Zaključci i radni materijali saborskog Odbora i Vijeća proslijeđeni su na daljnje postupanje DORH-u i Uredu vijeća za nadzor tajnih službi, ali o rezultatima toga postupanja javnost nikada nije obaviještena.

Kopal danas kaže da o tome ne može govoriti zbog čuvanja tajne.

- Sve je napravljeno legalno i legitimno, te maksimalno profesionalno. Neke stvari su se poslije pokazale istinitima. Koliko god mediji i ja imali suprotno mišljenje, jedno su činjenice, a drugo je mišljenje. Ne mogu ni potvrditi, niti negirati ono što je javno objavljeno o tzv. “aferi prezentacija”, ali mogu reći da je moja uloga bila profesionalna u svakom smislu. O detaljima i svojoj točnoj ulozi oko prezentacije ne mogu govoriti jer me obvezuje čuvanje tajne - kazao je Kopal, koji se ubrzo poslije afere, nakon koje je Franjo Turek dao ostavku, vratio u MUP.

No, u MUP-u se nije dugo zadržao, ubrzo se vraća u POA-u te sudjeluje u spajanju POA-e i OA-e u SOA-u. Kopal tamo ostaje do 2011., a tijekom tog vremena šefovi su mu bili Tomislav Karamarko i Josip Buljević. Što je točno radio u obavještajnim agencijama, Kopal nije želio otkriti. Kazao je tek da je bio na višim menadžerskim pozicijama. Na pitanje zašto je napustio SOA-u, kaže da je to bilo zbog uvjeta koji je bio postavljen pred njega, a kojeg nije mogao ispuniti.

“Nisam Plenkovićev špijun”

- Tražili su od mene da se odreknem znanstvenog i nastavnog rada. To nisam mogao prihvatiti i otišao sam - kazao je Kopal koji je potom postao dekan Visoke škole za financije i pravo Effectus. Tu se zadržao nekoliko godina, a i danas predaje na pola radnog vremena.

Kopal je poznat i po otvorenom pismu koje je uputio nakon što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smijenila šefa SOA-e Dragana Lozančića. Tada je “savjetovao” novinare da o svemu tome ne pišu jer se ugrožava nacionalna sigurnost.

- Nije dobro da se neke stvari iznose zbog nacionalne sigurnosti, ali isto tako ne opravdavam kad se pod ‘zaštitom nacionalne sigurnosti’ neke stvari pokušavaju prikriti. Pri tome je to iznimka, a ne pravilo. Te stvari treba razdvojiti - kaže Kopal. Priznaje da mu smeta kad ga se po medijima naziva “Plenkovićevim špijunom”.

- Jako mi to smeta, jer ja to nisam. Nije dobro da se obavještajne službe stigmatiziraju, postoji razlog zašto postoje - kaže Plenkovićev savjetnik, a na našu opasku događa li se to jer ih političari često zloupotrebljavaju, kaže: “Svaka sumnja u zlouporabu se mora riješiti u roku od 24 sata i o tome se javnost treba izvijestiti”.