Ukupno 5178 maturanata nije uspjelo položiti državnu maturu niti nakon drugog, jesenskog roka. Među njima je, potvrđuju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, i 181 maturant iz gimnazija.

Za razliku od strukovnjaka, gimnazijalcima je matura završni ispit i bez nje nemaju nikakvu kvalifikaciju o završenom srednjoškolskom obrazovanju, iako su s pozitivnim ocjenama završili četiri razreda gimnazije.

I dok gimnazijalci zbog pada na maturi nemaju mogućnost upisa na studij, strukovnjacima bez mature otvoren je upis u niz privatnih i javnih veleučilišta i visokih škola, unatoč preporukama Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja da se na preddiplomske studije upisuju isključivo pristupnici koji su položili državnu maturu.

Bez mature nema studija

U jeku rujanskog upisnog roka primjera visokih učilišta koji primaju kandidate bez mature je na pretek. Potrebno je samo umjesto mature položiti prijemni ispit i uplatiti školarinu, koja se u pravilu kreće od 15 do 30 tisuća kuna godišnje.
Evo nekoliko primjera.

“Iz strukovne škole ravno na studij - bez državne mature”, moto je jesenskog upisa na privatno Visoko učilište Effectus u Zagrebu, koje nudi upis na trogodišnji studij financija i prava. Ali iz gimnazije bez mature nema na studij, potvrđuju nam.

Slično je na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

- Učenike strukovnih škola bez mature primamo, gimnazijalce bez mature ne. To se provjerava, a i tko zna što život nosi. Možda jednog dana vaš mali postane predsjednik države, pa će mu netko izvući da nakon gimnazije nije položio maturu, a završio je studij. To ne bi bilo primjereno - objašnjava nam ljubazno referentica privatne visoke škole.
Ista je praksa, potvrđuju nam, i na privatnom Sveučilištu Libertas.

Trogodišnji studij

Veleučilište Velika Gorica upisuje dvije vrste kandidata - s položenom maturom i bez nje, a kako stoji u njihovom ovogodišnjem natječaju za upis - primaju iznimno i kandidate iz trogodišnjih škola (koji i ne mogu na maturu).
- Naknadno je ministarstvo donijelo odluku da se ipak ne mogu upisati oni s trogodišnjom školom. Mogu samo strukovnjaci s četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem bez mature - objašnjavaju na Veleučilištu.

Isto kažu i na Veleučilištu Požega. Na visokoj Školi menadžmenta i sigurnosti Securus iz Pule gotovo uspijevamo upisati “svog” palog gimnazijalca.

- Može li upis gimnazijalca bez mature na vaš stručni studij sigurnosti, smjer zaštite od požara? - pitamo.

- Mislim da može, 99 posto. Provjerim pa javim - odgovaraju, no konačni odgovor ipak ispada:

- Nažalost, više ne. Prije se moglo, sada je došao novi naputak. Gimnazijalci bez mature nažalost ne mogu - odgovaraju nam.

Na pitanje je li upis kandidata strukovnih škola bez položene mature legalan, u ministarstvu se pozivaju na dva očito oprečna zakona.
Prema Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju, visoka učilišta, kako privatna, tako i javna, utvrđuju koji su srednjoškolski programi odgovarajući za upis pojedinog studija. Međutim, prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) propisano je da se preddiplomskom studiju može pristupiti nakon četverogodišnjeg, odnosno petogodišnjeg obrazovanja, uz položene ispite iz obveznih predmeta državne mature - hrvatskog, matematike i engleskog.

Preporuka

 - Ministarstvo znanosti i obrazovanja državnu maturu smatra mehanizmom osiguravanja kvalitete i objektivnim pokazateljem stečenih kompetencija upisanih studenata. Stoga smo dopisom u svibnju i lipnju ove godine podsjetili veleučilišta i visoke škole da je preporuka ministarstva da se na preddiplomske studije upisuju isključivo pristupnici koji su položili maturu - kažu u ministarstvu. To ne vrijedi samo za one koji su srednju školu završili prije uvođenja mature, 2010.

Dakle, upis bez mature nije sukladan Zakonu o HKO-u, kao niti sporazumu između Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Rektorskog zbora, a ni preporuci Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

Pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost Igor Drvodelić u problematici upisa na studij bez položene mature vidi problem kvalitete obrazovanja.

- Upisom kandidata koji su završili četverogodišnju srednju školu bez položenih ispita državne mature ili samo trogodišnju srednju školu visoka učilišta smanjuju kvalitetu ulaza u visoko obrazovanje, a time i kvalitetu samog visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Visoka učilišta su ta koja bi u najvećoj mjeri trebala raditi na podizanju kvalitete, i to ne samo visokog obrazovanja, nego i društva u cjelini. Ako žele upisivati dovoljan broj studenata, rješenje je podizanje kvalitete obrazovanja kojom bi ujedno mogli privući i veći broj stranih studenata - sugerira pomoćnik ravnateljice.