Marketinški stručnjaci i ekonomisti smišljaju kampanje, ulaže se velik novac u promocije kako bi se privukli klijenti. To su samo ukratko strategije kojima financijske institucije, autokuće i teleoperateri nastoje privući kupce.

S više ili manje uspjeha. Istovremeno, kriminalni umovi razmišljaju kako iz tih njihovih kampanja izvući korist.

Ovo je priča o deseteročlanoj skupini koja je po svom formalnom obrazovanju daleko ispod timova kompanija koje su svojim “zločinačkim umovima” prevarili, ali su osmislili inteligentan način kako ih prevariti. Pritom, pokazat će istraga, iskoristili su tešku ekonomsku situaciju desetaka ljudi - blokirane račune i nezaposlenost. Obećavali su im brze kredite u Ferratum banci i drugim bankama u Hrvatskoj, zaposlenje u inozemstvu. Bilo je samo potrebno da otvore račun u nekoj od banaka, fotografiraju se s osobnom iskaznicom, ovjere im punomoć za račune.

No, kad su umjesto obećanog posla i novca počele stizati ovrhe, kad im se njihovi “spasioci” više nisu javljali na mobitele koji su bili isključeni, mnogi su se otrijeznili i otišli na policiju. I tako se počelo odmotavati klupko prijevare, sada pretočene u optužnicu USKOK-a.

Tužiteljstvo ih tereti da su maltešku Ferratum banku oštetili za 564.000 kuna, koja je isplatila 94 kredita od studenoga 2016. do kraja kolovoza prošle godine na račune nekoliko desetaka osoba otvorene u raznim poslovnicama hrvatskih banaka.

Tajne snimke

Takvi načini prijevara nisu njihova izmišljotina, nego su viđeni i već su prokazani kao i ova skupina koju je nedavno USKOK optužio za niz kaznenih djela, a optužnicu potkrijepio sa čak 448 dokaza, među kojima su zapisnici o ispitivanju okrivljenih, prepoznavanju u policiji, tajne snimke razgovora, SMS poruke koje su razmjenjivali mobitelima te brojni drugi dokazi.

Modus operandi, koji ćemo ispričati u tri krimi priče, zapravo je u svojoj obrani, koju ćemo prepričati iz optužnice, sažeo četvrtooptuženi 24-godišnjak Ivan Gretić iz Zagreba, nezaposleni ekonomist bez imovine.

- Poznajem i Tomu Šipraka i svih devet suokrivljenika. Tomu sam upoznao u lipnju 2016. i svi smo se našli zbog love. Svatko je htio zaraditi i dogovorili smo se međusobno što se može napraviti. Na ideju podizanja kredita u Ferratum banci došli smo nakon što smo na internetu vidjeli da ta banka isplaćuje kredite od šest tisuća kuna u roku od pola sata. U stvarnosti, radilo se o pozajmicama na otplatu kroz nekoliko mjeseci s kamatom do 30 posto.

Drugookrivljeni Senad Omerović i trećeokrivljeni Mario Tarnik pronalazili su blokirane ljude na koje će se podizati krediti, a Tomo Šiprak je s ljudima koje je poznavao dogovarao što će realizirati. S onima koji će podizati kredite održavani su sastanci po kafićima, a Senad im nije govorio o kreditima koji će im biti isplaćeni.

I zato je bilo bitno da imaju bankovne kratice na kojima piše njihovo ime te da taj račun nije blokiran... - otkrio je istražiteljima mladi ekonomist i dodao:

- Tomo nikad nije bio na tim sastancima, a svi smo mi od njega dobivali novac, tako da nakon što bismo sve tijekom dana obavili, vidjeli bismo se navečer. Ja sam dnevno dobivao po 200 kuna. Nitko nije radio besplatno. Čuo sam od Tome i Senada da su se ljudi na koje su dizani krediti počeli žaliti kako dobivaju ovrhe i navodili da im Maltu nikada nitko nije spominjao na sastancima - ispričao je istražiteljima Gretić.

USKOK ga, međutim, tereti i iskazima svjedoka kako im je govoreći o zaposlenju u inozemstvu zapravo skrivao stvarnu namjeru podizanja kredita te da je bio svjestan da se radilo o prijevari, što je i sam priznao.

I drugookrivljeni Senad Omerović priznao je optužnicu, tvrdi da je svojim sudjelovanjem u skupni na čijem je čelu bio 45-godišnji vatrogasni tehničar iz Siska Tomo Šiprak vraćao dug Šipraku koji mu je posudio 1000 eura. On je, prema navodima USKOK-a, fotografirao “žrtve” koje je pronalazio 35-godišnji nezaposleni automehaničar iz Ivanić Grada Mario Tarnik. On je pak priznao da je od Šipraka za svoju ulogu dobio 50.000 kuna. Za “brze kredite” koje je po svim medijima oglašavala Ferratum banka sa sjedištem na Malti služili su im beskućnici koje su dovodili iz raznih krajeva Hrvatske.

Dugi i Žac, 40-godišnjak koji je 9. na listi optuženih, priznao je da je nevoljko ušao u kombinaciju sa Šiprakom, i to nakon upornog nagovaranja svog prijatelja, a sve zato što je bio u lošoj financijskoj situaciji:

- Konzultirao sam se s odvjetnikom koji mi je rekao da ne ulazim u sve to jer može biti velik rizik. Međutim, našao sam se s Tomom Šiprakom, a na tom sastanku je bio i Senad Omerović. Šiprak mi je naredio: ‘Dugi, moraš danas obaviti u vezi kredita, dić’ tekući račun u okolnim bankama, a kada budeš uzimao mobilno bankarstvo, ostavit ćeš moj broj telefona’.

I on je, kao i još neki od okrivljenika, od Šipraka dobio dnevnicu od 200 kuna. Potom se o kreditu raspričao s kolegama na gradilištu s kojima je radio, pa je još neke od njih uvukao u mrežu na čija su imena ishodovani krediti kod Ferratum banke.

Kako su neki od onih koji su nasjeli na njihovu priču otišli u policiju i podnosili prijave, policija je počela tajno nadzirati i pratiti “slatkorječive bankare”.

Tako su 28. svibnja prošle godine u tri navrata snimali razgovore prvookrivljenog Šipraka i trećeokrivljenog Tarnika. Tarnik javlja Šipraku: “Našao sam čiste osobe”. U srpnju također javlja da je našao još četiri osobe i da treba “zaraditi za more”.

Jedan od okrivljenih, 35-godišnji Dragoljub Kaurić zvani Dragec, koji je jedini još u zatvoru, 11. srpnja je obavijestio SMS-om Šipraka što da kaže u policiji jer su ga pozvali.

Priča za bankare

U narednim SMS porukama Dragec i Šiprak dogovaraju sastanak, a 11. srpnja Kaurić obavještava Šipraka da je Šiprak glavni osumnjičeni i da su ga u policiji pitali o osobama na čija su imena podizani krediti. U srpnju prošle godine priča je za “bankare” već prilično pošla po zlu i već su znali da im je policija na tragu. Jedan član ove skupine, 49-godišnji Travničanin Perica Sučić uspio je izbjeći uhićenje i do dan-danas nije poznato gdje je, pa je za njim raspisana tjeralica.

Međutim, priča o prijevarama za koje je dignuta i optužnica ima i jednu drugu dimenziju koja nije vidljiva u optužnici, a koju nam je iznio jedan od oštećenih do kojeg smo uspjeli doći i koji se spominje među svjedocima.

- Priznajem, bio sam lakom. Bio sam pod ovrhom i zbog jednog izglednog posla i prihoda nisam htio da mi uzmu taj novac, pa mi je prijatelj ponudio: ‘Ma znam ti ja jednog dečka koji će ti u banci otvoriti račun’. Bio je to Dragoljub Kaurić zvani Dragec. I ja sam se našao s njim, on me odvezao do poslovnice Privredne banke u Velikoj Gorici gdje je on otvorio tekući račun na koji sam ja bio opunomoćen. To se sve događalo u jesen, negdje u rujnu 2017. godine. I nakon nekog vremena došla mi je obavijest da podignem karticu tekućeg računa. Zvao sam Kaurića, ali on se meni nije javljao pa ja nisam htio ići u banku podići karticu - kaže nam Z. P. (podaci poznati redakciji) i nastavlja:

- Ja sam na to već i zaboravio, ali negdje nakon godinu dana dolazi iz banke prijedlog za ovršno rješenje radi kredita od 10.000 kuna podignutog kod Ferratum banke. Otišao sam kod javnog bilježnika i kod odvjetnika Ferratum banke i vidio da je na pet dokumenata sedam mojih potpisa i da su svi različiti.

 Nakon toga sam obišao poslovnice svih banaka i pitao je li netko otvarao račune na moje ime. Došao sam i u poslovnicu Privredne banke Zagreb i nakon što sam pitao referenticu je li netko u zadnje vrijeme otvarao račun na moje ime, ona je pogledala u kompjutor i rekla: ‘Sačekajte malo, doći će direktorica’. I doista, došla je direktorica banke i kad sam joj iznio o čemu se radi, ona je rekla da će vidjeti i zamolila me za suradnju i rekla da je za banku to sigurnosni problem - priča nam Z. P. i pita se:

- Netko je očito u banci bio upleten u cijelu priču. Jer, kako je moguće da je netko u poslovnici isplatio novac a da nije provjerio moj identitet - zaključuje.

Nakon što ga je Dragoljub Kaurić zvani Dragec odvezao u banku i nakon što mu se više nije javljao, o njemu nam je rekao:

- On je neki bogec, mislim da je njega samo netko iskoristio i on je sad u zatvoru, a netko drugi je još sigurno upleten u sve to. Ja sam pokrenuo postupak u Velikoj Gorici i osporavam tu ovrhu, ali koliko sam čuo, nisam jedini - kaže nam Z. P.

Obmanuli i teleoperatere

Ali, osim za prijevare s kreditima, dio ove skupine opet na čelu sa Šiprakom “zavaljao” je i teleoperatere, pa su tako u poslovnicama Hrvatskog telekoma u Velikoj Gorici, Zadru i Rijeci, poslovnicama partnera A1 u Ivanić Gradu te partnera Tele2 u Sisku i Zagrebu sklapali ugovore na tuđa imena i kupovali mobitele.

Domogli su se 10 mobitela, uglavnom Samsunga Galaxy S9 i dva iPhonea 8. Mobitele su prodali zasad nepoznatim kupcima.

Ali, puno vredniji plijen bila su četiri Golfa i Tiguan koja im je od kraja listopada 2017. do 23. svibnja prošle godine temeljem ugovora o leasingu isporučio Porsche Leasing. Nakon što je plaćeno samo nekoliko rata, Šiprak je napravio lažnu dokumentaciju o odjavi tih vozila u Hrvatskoj pa su ih nudili na prodaju. Jedan su Golf tako uspjeli prodati čak na Kosovu, gdje je i pronađen i vraćen u Hrvatsku.

Tragom njihovih muljaža s automobilima policija je registrirala i kad su prešli granični prijelaz na Bajakovu s autom koji je kasnije završio na Kosovu. U potrazi za tim vozilom hrvatska je policija surađivala s kosovskom policijom. Porsche Leasing oštećen je, prema tvrdnji USKOK-a, za više stotina tisuća kuna.

USKOK je podigao optužnicu, a bit će zanimljivo vidjeti hoće li se na suđenju otkriti tko je, primjerice, u poslovnici Privredne banke u Velikoj Gorici odobrio isplatu kredita a da nije ustanovio identitet klijenta.