Štrajk prosvjetara ušao je u treći tjedan, a od 10. listopada, otkad se počeo provoditi u osnovnim i srednjim školama prema cirkularnom modelu, u nekim županijama nastave nije bilo već četiri dana. To je, logično, otvorilo pitanje nadoknade izgubljenih sati nastave.

Ovih dana i sindikati koji organiziraju štrajk, premda smatraju kako zasad nema potrebe za nadoknadu nastave, u slučaju dugotrajnosti štrajka kao jednu od mogućnosti spominju produžetak školske godine. Ako do toga dođe, školska bi godina umjesto u srijedu, 17. lipnja iduće godine, završila u petak, 19. lipnja, tj. dani provedeni u štrajku odrađivali bi se u četvrtak i petak u tome tjednu.

Kako je trenutačno nemoguće predvidjeti kada će sindikati okončati štrajk, jer ustrajavaju u zahtjevu da se koeficijenti svih zaposlenih u obrazovanju povećaju za 6,11 posto i zasad imaju razrađen plan štrajkaških aktivnosti do 1. studenoga (moguće i do kraja prvog polugodišta), ni svi ravnatelji kao osobe nadležne za organizaciju rada škole nisu još posve sigurni hoće li, koliko i kada trebati nadoknaditi nastavu.

Vjetar u leđa sindikatima

- Ako premijer Plenković misli da će se štrajk osuti sam od sebe, na to ne treba računati. Visok odaziv zaposlenika pokazuje kako može trajati jako dugo. U tom slučaju postoji samo nekoliko načina za nadoknadu nastave: subotama, skraćivanjem školskih praznika ili produžetkom školske godine - objašnjava Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod.

Vjetar u leđa sindikatima daju brojke: predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem u utorak je rekla kako “štrajk raste i jača” te da je odaziv zaposlenika u trima županijama u kojima se štrajkalo taj dan (Zagrebačka, Vukovarsko-srijemska i Karlovačka) bio 99,23 posto.

Razumljivo je da stoga rastu i upitnici među roditeljima koji čekaju upute iz škola u vezi s nadoknadom nastave. Prema našem zakonu, broj nastavnih dana u osnovnim i srednjim školama iznosi najmanje 175, a za maturante, kojima nastava završava ranije, u svibnju, 160.

Dio ravnatelja uvjeren je kako se zasad ta satnica može odraditi bez nadoknada nastave, a dani provedeni u štrajku ‘pokrili’ bi se takozvanim nenastavnim danima, kako se u školskom kalendaru označavaju oni namijenjeni za manifestacije poput dana škole, dana kruha, dane grada ili općine, natjecanja i slično. Ove godine većina škola mogla je planirati tri takva dana, jer je školska godina počela nešto kasnije, 9. rujna.

Ako to ne bude dovoljno, po svemu sudeći morat će se ići na opcije koje spominje Željko Stipić i ostali sindikalci, ali čini se da među ravnateljima zasad nema suglasnosti oko jednog ‘modela’ nadoknade.

- Svaka škola mora ispuniti propisani broj sati, a način na koji će se to organizirati najbolje će se znati kada štrajk završi. Kao što sam dosad rekla, u našoj školi već nakon dosadašnjeg ciklusa štrajka znamo da će nastavu, i to subotom, morati nadoknađivati maturanti, a nakon što se on u Gradu Zagrebu provede i četvrti dan, i učenici od prvog do trećeg razreda.

Svakako, svaku će takvu odluku razmatrati i nastavničko vijeće i školski odbor - kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke Upravne škole. Bude li potrebe da se zbog nadoknade nastave posegne i za odstupanjem od rokova školskih praznika ili završetka školske godine, kaže Hitrec, svaka škola o tome će zahtjev uputiti osnivaču i Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

“Rezanje” od praznika

- Subote u nas ne dolaze u obzir. Zakon o odgoju i obrazovanju propisuje da se nastava u školi izvodi tijekom pet radnih dana tjedno, iznimno šest. Ako bude potrebe za nadoknadom, više sam za skraćivanje školskih praznika, prije svega zimskih ili proljetnih. Nisam ni za produžetak školske godine jer bi to poremetilo cijelu vertikalu sustava, od državne mature koja pada u to vrijeme, do upisa u srednje škole i fakultete - upozorava Đuro Baloević, predsjednik Splitsko-dalmatinskog ogranka Udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća u Solinu.

U školi koja je u utorak ukupno četvrti dan bila u štrajku, Osnovnoj školi Turanj u Karlovcu, ravnateljica Suzana Žunac također je sklonija opciji da se nadoknada sati štrajka obavi tako da se od praznika ‘odreže’ koji dan. U tom smislu podsjeća kako su ove godine škole mogle izabrati između čak četiri vrste školskih praznika.

- U našoj županiji odlučili smo se za varijantu koja uključuje jesenske praznike, zimske praznike u dva dijela i nešto kraće proljetne praznike, pa vjerujem da ćemo tu naći prostora za nadoknadu sati štrajka. No, ako štrajk ne završi, odluku o načinu nadoknade trebat će donijeti više instance, a to su najprije osnivači - kaže ravnateljica. - Nisam za subote jer to je već prekovremeni rad. Odluku o nadoknadi nastave prepustit ću Ministarstvu znanosti i obrazovanja - rezolutan je Zlatko Stić, ravnatelj zagrebačke srednje Prirodoslovne škole “Vladimir Prelog”.

“Nastavak dijaloga”

Iako, prema odluci o školskom kalendaru, Ministarstvo obrazovanja ministrice Blaženke Divjak u posebnim okolnostima, na zahtjev škole ili osnivača, doista može donijeti odluku da se odstupi od rokova školskih praznika ili završetka školske godine utvrđenih tim kalendarom, iz Ministarstva zasad nisu posve određeni hoće li tu mogućnost iskoristiti i za slučaj potrebe nadoknade nastave zbog štrajka: - Ministarstvo dosad nije slalo posebne naputke školama vezane uz nadoknade.

Sukladno propisima, škola mora realizirati propisani minimalni broj nastavnih dana, a u slučaju potrebe za nadoknadom, svaka škola zasebno može donijeti odluku o načinu i vremenu u kojem će to napraviti. U svakom slučaju, o bilo kojim opcijama u ovom je trenutku prerano govoriti. Važno je da se učenicima omogući stjecanje potrebnih znanja i vještina te da se nastavi dijalog i nađe primjereno rješenje za odgojno-obrazovne radnike - sve je što su na ovu temu odgovorili iz ministarstva ministrice Blaženke Divjak.

RH u sredini EU: ima 175 nastavnih dana