Kada bismo na temelju istraživanja morali odlučiti gdje podići obitelj, malo je onih koji bi došli u Zagreb. Među 150 gradova u svijetu, pokazuje istraživanje njemačke kompanije specijalizirane za preseljenja, Movinga iz Berlina, Zagreb je zauzeo tek 135. mjesto, iza većine istočnoeuropskih gradova: Tallinna, Praga, Bratislave, Ljubljane, Budimpešte, Varšave i Bukurešta. Lošije su plasirani tek glavni gradovi Litve, Latvije i Bugarske.

Najbolji za život obitelji je glavni grad Finske Helsinki, a slijedi Quebec iz Kanade, zemlje koja u top 10 ima još dva grada, Calgary (8) i Montreal (9). Ostali gradovi koji su se po atraktivnosti za život smjestili u sam vrh uglavnom su iz sjeverne Europe, Oslo, München, Kopenhagen, Reykjavik i Göteborg. Što to njih čini tako privlačnim, a Zagreb je smjestilo na sam kraj ljestvice?

Zagušenje prometa

U svom opsežnom istraživanju gradovi se ocjenjuju po 16 kriterija, od toga koliki dio primanja odlazi na pokrivanje troškova života, do sigurnosti, kvalitete zraka, plaćenog dopusta roditelja, obrazovanosti i javnog prijevoza, do toga koliko je grad inkluzivan za istospolne roditelje. Ako postoji kriterij prema kojem Zagreb dobro stoji, onda je to svakako uključivost istospolnih zajednica, barem u odnosu na svoje bliže okruženje. Dok je velika većina zapadnih gradova osvojila maksimalnih 100 bodova, u istočnoj Europi, čini se, još vlada prilično velika netrpeljivost prema istospolnim roditeljima. Tako je s osvojenih 76,98 bodova najtolerantniji grad - Zagreb. Smješten je ispred Praga (76,0), Tallinna (67,5), Milana i Rima (60,6), Ljubljane (59,8), Varšave (26,5), Bratislave i Bukurešta (24,9).

S druge strane, ono što Zagreb čini posebno lošim gradom za život njegovih stanovnika, ne samo obitelji, jesu organiziranost prometa, visoki troškovi života i kvaliteta zraka. U kategoriji mobilnost koja pokazuje učinkovitost privatnog i javnog prijevoza (razmatra se dužina i regularnost sustava, udjel putnika u ukupnom stanovništvu, te stupanj zagušenja prometa) Zagreb je osvojio skromnih 31,4 boda (39. mjesto), znatno manje u usporedivih gradova iz drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. Željka Kordej De Villa, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu, kaže kako pretpostavlja da se ovdje, pored javnog prijevoza, ocjenjivala i prometna gužva, ali i raspoloživost parkirnih mjesta. Kod javnog prijevoza, pak, vrednuje se i, npr., zagušenost javnog prijevoza, preopterećenost te vrijeme čekanja, uključujući i čekanje pješaka pri prijelazu ceste.

- U Zagrebu se u posljednje vrijeme dosta učinilo na obnovi tramvajskog parka i obnovi postojeće infrastrukture. No, iako se Zagreb prostorno širi, to ne vrijedi za tramvajske pruge. Usto, prosječna brzina tramvaja je 12-14 km/h - kaže Kordej De Villa. Dodaje kako su u Generalnom prometnom planu za 2020. ipak pobrojani glavni problemi; da postoje veliki zastoji na ključnim raskrižjima gdje su prometni tokovi znatno veći od kapaciteta (na gradskoj zaobilaznici, preko mostova na Savi, iz V. Gorice kroz Novi Zagreb).

Informiranost

- Sustav javnog prijevoza organiziran je tako da autobusi napajaju tramvaj i laki tračnički sustav, stoga je nužno da postoje potrebni objekti na mjestima presjedanja, nužno je smanjivati i udaljenosti između autobusa i tramvaja, a putnici cijene i informiranost. Kako bi se smanjilo vrijeme čekanja potrebno je koordinirati linije i unaprijediti uvjete čekanja - kaže naša sugovornica koja se, među ostalim, bavi regionalnom i urbanom ekonomikom te ekonomikom okoliša. Ističe također da se na raskrižjima glavnih prometnica bilježe i visoke razine emisija ugljičnog monoksida i dušičnih oksida, posebno na križanju Slavonska - Ljubljanska i Držićeva - Av. Dubrovnik.

Problematičan zrak

Kad je riječ o kvaliteti zraka koja je ovih dana posebno aktualna, čini se da je ona u Zagrebu također problematična, unatoč tome što mnogi stručnjaci ističu kako je to samo privremena, zimska pojava. U istraživanju Movinga kvaliteta zraka mjeri se prosječnom razinom onečišćenja lebdećih čestica PM10 (mikrogram na metar kubični u gradu). S koncentracijom od 35,81 Zagreb je na 134. mjestu, u društvu Sofije, Atene, Milana i Napulja. Kako ističe Kordej De Villa, poželjno je da ta koncentracija PM čestica bude što manja. Najbolja kvaliteta zraka po tom kriteriju je u Honolulu, a najlošija u Dohi.

Na kraju, Zagreb zaostaje i po životnom standardu građana koji moraju znatan dio budžeta izdvajati za životne troškove: režije, privatne vrtiće, namirnice, pristup internetu, rekreaciju i odjeću. U toj kategoriji Zagreb je od 100 dobio tek 47,11 bodova. Vodeći Helsinki ima 91,7 bodova, susjedna Ljubljana 61,9, Bukurešt 60,4, Tallinn 65,4 boda, a Varšava 65. U ovom globalno povezanom svijetu, kaže Marta Blanco Amez iz Movinga, mnogi ljudi se sele tražeći posao ili priliku za studiranje. Oni koji u tim gradovima žele biti s obitelji, moraju misliti i na mnoge druge elemente. Među njima su dostupnost i kvaliteta zdravstvenih ustanova te ukupan broj slobodnih dana na koje, prema zakonu, mogu računati roditelji. “Cilj ove studije je analizirati i slaviti one gradove koji čine napore da postanu ugodna mjesta za život obitelji, ali i da ponude primjer drugim globalnim gradovima koji se žele poboljšati”, kaže Blanco Amez.

Od Zagreba za odgoj djece sigurniji i Talin i Ljubljana