10. siječnja 2022. Ponedjeljak 16:51
Knjige mjeseca određuju se prema iskazanom interesu korisnika i broju posudbi tijekom navedenog mjeseca iz područja književnosti, popularne znanosti i knjiga za djecu.
Prosinac, hrvatsko pučko ime (praslavenskoga podrijetla) za dvanaesti mjesec gregorijanskoga kalendara; naziva se i imenom latinskoga podrijetla decembar. Etimologija i povijesno značenje naziva nisu posve sigurni. Postavka T. Maretića po kojoj je prosinac dobio naziv prema imenici proso (prosincem se naziva i božićni kolač koji se nekada mijesio od prosa) nije prihvaćena. Prema pučkoj etimologiji, naziv dolazi od glagola prositi u značenju prosjačiti, ali ta motivacija nije vjerojatna u doba nastanka naziva prosinac. Naziv je najvjerojatnije nastao od glagola prosinuti; premda samo značenje u cjelini ostaje nejasno, glagol izražava povremeno probijanje sunca kroz oblake ili maglu, ali označuje i sijanje sunca općenito. Pritom se prosinac smatra mjesecom u kojem dani postaju sjajniji, što je više obilježje prvoga mjeseca u godini, ali se to opravdava činjenicom da se naziv prosinac nekada i rabio za prvi mjesec u godini, što potvrđuju ruski, ukrajinski i lužičkosrpski jezik.
Cipar, prekrasan otok na kojemu se sukobe starosjedioci Grci i Turci, domovina je dvoje mladih, Defne i Kostasa koji se nalaze na suprotnim stranama, razapeti između lojalnosti svojim obiteljima s jedne strane i obuzeti strastvenom ljubavlju s druge. Defne i Kostas razdvoji rat, no oni se iznova pronalaze dvadeset godina kasnije te obnavljaju svoju ljubav. Zasnivaju brak i dobiju dijete, žive u Londonu naizgled sretnim životom, no pritisci prošlosti, teških obiteljskih tragedija i stradanja, odvojenost od domovine i vlastitih korijena, lomi ih na različite načine. Autorica kroz priču o zabranjenoj ljubavi koja pokušava srušiti barijere, otvara i brojna druga pitanja – o razornom ljudskom djelovanju na čitave narode te na prirodu koja se uvijek iznova obnavlja (simbolika drveta smokve, pripovjedačice u romanu) i time daje nadu u mogućnost sretnije budućnosti.
Njezino pravo ime nije važno – samu sebe zove Četvrtak jer njezin muž, kojeg obožava, posjećuje ju samo četvrtkom. Osim nje, on ima još dvije žene, Ponedjeljak i Utorak, i sve tri pristaju ga dijeliti, uz strogu uputu da jedna o drugoj ne smiju ništa znati. No Četvrtak će slučajno saznati ime jedne od svojih suparnica i znatiželja će ju odvesti na njezinu adresu, gdje će se ona i Utorak upoznati, a ubrzo i zbližiti – sve bez znanja njihovog zajedničkog muža. No što se one bolje upoznaju, to će više Četvrtak uviđati da nešto nije u redu i da čak i ono malo što zna o svom suprugu možda nije ni blizu istini.
Autor poznatog serijala romana za djecu Kapetan Gaćeša ovog je puta mladim čitateljima pripremio stripove o Čovpasu – policajcu ljudskog tijela i pseće glave te njegovom najvećem neprijatelju, genijalnom mačku Frkiju. U trećem nastavku stripa junaka čeka dvostruka nevolja tako da će ovoga puta morati dvostruko više truda uložiti kako bi svladao svoje krznene neprijatelje i ostao vrhunski pas-policajac. Na kraju knjige je škola crtanja uz koju se može naučiti crtati junake iz stripa. Knjiga je namijenjena djeci osnovnoškolske dobi.
Knjiga je nastala na temelju tonskog zapisa predavanja koje je ovaj istaknuti njemački filozof i sociolog održao 1967. godine u Beču. Adorno je analizirao ciljeve, izvore i taktiku desničarskog radikalizma svog vremena na primjeru njemačke radikalne desničarske stranke NPD. Njegove spoznaje aktualne su i danas u smislu lakšeg razumijevanja suvremenog desnog radikalizma.
Iako se potkraj veljače 2017. godine to nije činilo tako nakon što se dvadesetak ljudi okupilo pored ruševina zagrebačkog Paromlina i javnosti obznanilo da su osnovali platformu imena “Zagreb je naš!”, četiri godine kasnije, u svibnju 2021. godine, jedan od članova platforme, Tomislav Tomašević, postao je zagrebački gradonačelnik, a ova je platforma, pod novim imenom “Možemo” postao pokret osvojiviši 2020. godine čak 7 saborskih mjesta. Kako je od lokalne platforme nastao nacionalni pokret, tko su njegovi članovi te kakvi su im planovi za zelenu, tolerantnu i potpuno drukčiju vladavinu glavnim gradom, saznajte u knjizi nagrađivanog novinara Roberta Bajrušija.