1. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska službeno je postala punopravna članica Europske unije, a samim time je i hrvatski jezik postao službeni jezik Unije.

U želji da podignu razinu svijesti o važnosti očuvanjaja temelja našeg nacionalnog identiteta – materinskog jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2014. godine pokrenuo je manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika, koja se od tada svake godine obilježava u periodu od 21. veljače do 17. ožujka.

Upravo je Međunarodni dan materinskoga jezika, koji se obilježava 21. veljače, uzet kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a kao završetak određen je 17. ožujka – dan objave ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika‘ iz 1967. godine, kojom je 18 hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova tražilo promjenu naziva hrvatskog jezika koji je tada Ustavom SFRJ bio nazivan hrvatskosrpskim.

Hrvatski je sabor, 1997. godine, u znak sjećanja na objavu Deklaracije, utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Ti datumi prate povijesna zbivanja vezana u potpisivanje i objavu gorenavedene Deklaracije. Mjesec hrvatskoga jezika na taj način logično zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

U sklopu Mjeseca hrvatskog jezika, obilježava se i Dan hrvatske glagoljice koji pada na datum 22. veljače. Proglašenje tog dana također je inicirao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora. Dan hrvatske glagoljice slavi se od 2019. godine.

Više o Mjesecu hrvatskog jezika, Deklaraciji te o Danu hrvatske glagoljice možete naučiti kroz prigodnu izložbu koja je postavljena u izlogu Područne knjižnice Galženica na Trgu Stjepana Radića 5. Izložbu možete razgledati kroz cijelo trajanje Mjeseca hrvatskog jezika.