Književne preporuke – jesen 2022. : domaća književnost
Doživotna robija / Vedrana Rudan
Nakon šest godina Vedrana Rudan ima novi roman, oštar i provokativan, kao što nas je navikla, ali i drukčiji, tiši I melankoličniji od dosadašnjih, psihološki iznijansiran i slojevit, s neočekivanim obratom koji majstorski naglašava dvojbu s kojom se glavna junakinja bori cijeli život. I Doživotna robija je roman o ljubavi i njenom naličju – jednoj od omiljenih tema Vedrane Rudan – ali ovaj je put uz ljubav prema muškarcu, kojeg voli i koji je voli, u fokusu ljubav prema djeci.
Roman je napisan vješto i čita se u dahu. Ima u njemu i preljuba, seksa, malih i velikih izdaja, smrti najbližih I najdražih, dakle, svega onog što gradi naše živote, tu je čak i jedno ubojstvo… No čitatelj će se suočiti i s puno potresnih stranica na kojima se precizno secira odnos majke i kćeri, propituje roditeljska ljubav koja mnogima osmišljava život, ali mnoge i porobljuje, kaže autorica. I upravo zato je ovaj roman hrabar. Vedrana Rudan se u njemu usudila dirnuti u najveći tabu, ljubav prema djeci, usudila se pokazati koliko je taj odnos složen i koliko može biti razoran usprkos tome što je ispunjen ljubavlju (ili baš zato što je ispunjen ljubavlju).
Ali to nas, naravno, ne iznenađuje, jer upravo to je ono što ona uvijek radi – ide tamo gdje se drugi ne usuđuju!
Foška / Nenad Šepić
oška, kći razbojnika Zoppe, jednoga od bogatijih moćnika u vrijeme Mletačke Republike, i kurtizane Magdalene, napustila je sina, obitelj, bližnje… tragajući, pod svaku cijenu, za granicama vlastitoga spolnog i rodnog identiteta. Činila je to duboko, podsvjesno odlazeći do krajnjih granica lascivnosti, tjelesnosti, nepripadanja nikome, možda ni samoj sebi…
Josip Grižanić, Božji sljedbenik, vrsni iluminator početnih slova svakoga biblijskog poglavlja i strastveni slikar, u mašti je slikao Fošku posve nagu i putenu i prije nego što ju je vidio na svadbi svojega razmetnog brata koji takvu ženu uistinu nije zaslužio.
Pamti svoje uzaludne pokušaje da slika Fošku mučenicu, sveticu, no slikao je Fošku bludnicu… »Duhovnim očima« motri Foškin život, njezine ljubavne zanose, bjegove i povratke, čita joj misli i sumanuto gradi crkvu sv. Foške, posve nesvakidašnju i neuobičajenu…
Galerija / Pavao Pavličić
Kao znanstvenik, sveučilišni nastavnik i književnik izuzetno bogata i cijenjena opusa, autor je aktivni sudionik kulturnog života već duži niz godina. Baveći se svime time imao je prilike upoznati i surađivati s nizom važnih osoba u humanističkoj znanosti, kulturi i umjetnosti. Pišući s poštovanjem i simpatijom o svojim kolegama i prijateljima pjesnicima, romanopiscima, redateljima, nakladnicima, filolozima, omiljenim sveučilišnim nastavnicima koji su ostavili velikoga traga u hrvatskoj kulturi, donosi brojne anegdote i zajedničke doživljaje gdje u ležernom i vedrom tonu čitatelj može bolje upoznati portretirane osobe: Ivana Slamniga, Zlatka Crnkovića, Antuna Šoljana, Lazu Golužu, Milivoja Solara, Antu Peterlića, Nikolu Batušića, Mirka Tomasovića, Zorana Tadića, Tonka Maroevića, Borisa Senkera, Gorana Tribusona i Zorana Kravara.
Galerija / Pavao Pavličić
Kao znanstvenik, sveučilišni nastavnik i književnik izuzetno bogata i cijenjena opusa, autor je aktivni sudionik kulturnog života već duži niz godina. Baveći se svime time imao je prilike upoznati i surađivati s nizom važnih osoba u humanističkoj znanosti, kulturi i umjetnosti. Pišući s poštovanjem i simpatijom o svojim kolegama i prijateljima pjesnicima, romanopiscima, redateljima, nakladnicima, filolozima, omiljenim sveučilišnim nastavnicima koji su ostavili velikoga traga u hrvatskoj kulturi, donosi brojne anegdote i zajedničke doživljaje gdje u ležernom i vedrom tonu čitatelj može bolje upoznati portretirane osobe: Ivana Slamniga, Zlatka Crnkovića, Antuna Šoljana, Lazu Golužu, Milivoja Solara, Antu Peterlića, Nikolu Batušića, Mirka Tomasovića, Zorana Tadića, Tonka Maroevića, Borisa Senkera, Gorana Tribusona i Zorana Kravara.
Ljeta s Marijom / Olja Savičević Ivančević
U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara… U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću.
Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu Ljeta s Marijom postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Ljeta s Marijom nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.
Mater Dolorosa / Jurica Pavičić
U ranu jesen 2022. Split polako ispraća posljednje turiste pripremajući se za zimsku hibernaciju. Mlada Ines Runjić sprema se za nedjeljnu smjenu na recepciji hotela u centru grada. Njezina majka Katja obavlja kućanske poslove uznemirena zbog susjeda koji je prisvojio zajednički prostor svih stanara i počinje ga pretvarati u vlastiti apartman. Policajac Zvone Carev žuri pak u napuštenu tvornicu zbog vijesti o pronađenom tijelu. Neće proći dugo dok se ne dozna da je riječ o tijelu sedamnaestogodišnje Viktorije Zebe, kćeri jedinici iz ugledne obitelji. I dok policija, pritisnuta bijesom javnosti, medija, ali i moćnih poznanika obitelji Zeba, užurbano pokušava privesti počinitelja, sudbine dotad međusobno nepoznatih ljudi zauvijek će se ispreplesti… Mater Dolorosa željno je iščekivan novi roman Jurice Pavičića. Odličan krimić o tome što smo spremni žrtvovati kako bismo zaštitili one koje volimo, ali i neumitnim posljedicama takvih odluka..
Ne postoji sutra u Atru : priče iz Afrike / Martina Divić
Radi se o zbirki kratkih priča geografski smještenih u Senegal, Mauritaniju i Maroko koje, iako kronološki poredane, mogu stajati i čitati se zasebno, kao niz impresija koje nenametljivo, vješto i na momente duhovito uranjaju čitatelje u atmosferu „crnog kontinenta“ i, kako kaže Nebojša Lujanović „putem niza freski hvataju detalje čiji je estetski i simbolički potencijal sigurno nešto što bi promaklo običnom turistu”.
Prema riječima Hrvoja Ivančića, pisca s pozamašnim afričkim iskustvom, ovaj putopis „ne pokušava odgonetnuti poziciju afričkog čovjeka u svijetu, nema pretenziju naučiti nas i odgonetnuti nam apsolutnu istinu. Autorica se u pričama ne libi vlastitih predrasuda već ih nosi s određenom simpatijom da bi ih, ovisno o situaciji, razbila ili čak potvrdila“.
Sadržaj knjige diskretno je obogaćen fotografijama koje je snimio autoričin suputnik Toni Vranješ.
Rat je svugdje isti / Slavenka Drakulić
Knjiga Slavenke Drakulić donosi niz eseja o ratu koji su uglavnom u stranim publikacijama izlazili od 1991. do danas. Ovi će vas eseji izložiti cijeloj paleti emocija i natjerati vas da razmišljate kako je moguće da, uz toliki tehnološki i znanstveni napredak, nikako ne možemo iskorijeniti rat i ubijanje. Dinamično i literarno napisani, ovi tekstovi otvaraju niz ratnih situacija viđenih iz tzv. žablje perspektive, iz vizure običnih ljudi.
Tu su izbjeglice koje se nakon rata pokušavaju snaći u stranoj zemlji u kojoj i nisu dobrodošle, majke izjedene iščekivanjem jer ne znaju jesu li im sinovi poginuli ili će se ipak vratiti, silovane žene koje ne žele šutjeti, okolnosti koje obične ljude pretvaraju u okrutne zločince, uloga medija u shvaćanju ratnih zbivanja… Nakon zbirki eseja Balkan Express i Oni ne bi ni mrava zgazili Slavenka Drakulić još jednom pokazuje da sukobi započinju riječima, indoktrinacijom, sijanjem nacionalističkih podjela – i da se to stalno ponavlja, poput noćne more.
Društvene podjele i sukobe nije lako razumjeti. Ali dužni smo razmišljati kako ne bismo stalno ponavljali iste pogreške. Knjiga Rat je svugdje isti Slavenke Drakulić idealno je štivo za to – vrtlog emocija nakon čitanja nagnat će vas da poželite mijenjati svijet
Sama / Ivana Šojat
Unatoč financijskoj neovisnosti i zrelosti, ni nakon nekoliko godina od razvoda Mirna ne uspijeva izbjeći osudu i neodobravanje koje doživljava od svojih roditelja i ljudi iz neposredne okoline. Suzdržana i nesklona konfrontiranju sa svim tim ljudima koji bolje od nje znaju kako bi ona trebala živjeti i sa svim konzervativnim stereotipima o obiteljskom životu, svuda oko sebe primjećuje licemjerje koje lako zažmiri i na obiteljsko nasilje, alkoholizam, prevare, emocionalne ucjene i verbalno zlostavljanje koje žene trpe kako bi održale disfunkcionalne brakove i zadržale privid normalnosti.
Signali i svjetionici / Vuk Perišić
Čekajući jedne zimske večeri 1939. godine ekspresni vlak za Beograd u restoranu ljubljanskog kolodvora, povučeni željeznički službenik još ne zna da će njegovim skromnim životom prodefilirati najzanimljiviji ljudi epohe. Jer, karizmatični plavooki čovjek koji mu se predstavio kao inženjer Babić i koji ga u ugodnom razgovoru u kupeu vlaka zamoli za sitnu uslugu, u daljnjem tijeku zbivanja izaći će na otvorenu scenu kao političar i državnik. Štoviše, Josip Broz će kasnije, u poslijeratnom razdoblju, od Stojanovića i opet zatražiti uslugu. Preplećući u svojoj priči život jednog običnog čovjeka sa životima ljudi poput Josipa Broza, Miroslava Krleže, Koče Popovića, Svetozara Vukmanovića Tempa, Aleksandra Rankovića i drugih, autor donosi sliku jednog vremena i sliku ljudi koji su ga obilježili.
Zbogom, Izabel : roman noir / Goran Tribuson
Što se dogodi kada jedan cinični gubitnik dobije posao tjelohranitelja tajkunske princeze?
U poslijeratnom Zagrebu obitelj Rudija Vulasa, bivšeg münchenskog inventora i sadašnjeg poduzetnika, živi svoj san: golema kuća na Gornjem Prekrižju, zavidan vozni park i bogatstvo koje svakim danom raste. No upravo to mladu Izabel, Vulasovu kćer, čini metom zagrebačkog podzemlja.
Igor Crneković, s druge strane, dijete je prosvjetnih radnika. Konac svojih dvadesetih dočekao je u Zboru narodne garde gdje se nije istaknuo nikakvim junačkim akcijama. Po povratku s bojišta, nakon nekoliko godina izbjegavanja posla i obaveza, Crni se priključuje zaštitarskoj firmi Mustela gdje je angažiran u neobičnu svrhu: bit će tjelohranitelj dobro štićene djevojke, prelijepe i fatalne Izabel.
Ono što slijedi je nekoliko hladnih, pretežito snježnih mjeseci zebnje i mekih dodira obavijenih dimom cigarete. Novi roman kultnog Gorana Tribusona, Zbogom, Izabel, podnaslovljen kao roman noir, pričao je o poslijeratnoj pretvorbi i zagrebačkom Humphreyju Bogartu, naoružanom Smith & Wessonom i prezirom društvenih konvencija.
