Prijava

Vaša prijava

Poetski književni klub


U četvrtak, 14. rujna 2023. u Knjižnici Galženici počinju susreti članova Poetskog književnog kluba Poetica – sezona jesen/zima 2023.

Ovo će biti smjernice za rasprave tijekom susreta:

·         kako voditi dnevnik poezije

·         kako biti prijatelj poezije

·         kako napraviti pjesnički izazov

·         slušanje audio poezije

·         odabir zbirke poezije s temom

·         stvaranje kolaža pjesama

·         razmatranje pojedinog pjesnika

Ostanite poetični čak i ako niste na sastanku, uz svakodnevnu dostavu pjesama mailom!

Pozivamo sve pjesmostvaraoce i poete da nam šalju svoje poetske uradke na adresu:

poetskiklub@knjiznica-vg.hr

Za početak nove sezone i kao motivacju za nastavak aktivnosti kluba objavljujemo jednu savršenu pjesmu Miroslava Krleže iz zbirke Knjiga pjesama(1931.) kao možebitni poticaj za vaše poetske uradke. Neka vas ne pokoleba tugaljiva atmosfera, nego stvorite i vi vašu savršenu pjesmu.

Miroslav Krleža

Jesenja samoća

Sve više sam, sve luđe sam, sve tuđe i sve tužnije,

sve tamnije, sve sramnije, sve biva ružnije.

Sve hladnije, sve gadnije, sve ledenije.

samoća prazna, jesenja, a biva sve jesenije.

KRLEŽA, Miroslav, otac književnika M. Krleže (Varaždin, 18 /19/ VII. 1857 – Zagreb, 8. I. 1952). Njegova majka Josipa bila je iz bogate varaždinske plemenitaške obitelji Mekovec, a zakonitog oca nije imao. Očinstvo je preuzeo križovljanski učitelj Miroslav Krleža (1832-1867), na nagovor Mihalja Banekovića, župnika u Križovljanu, koji je bio rođak njegove majke. Taj problem podrijetla obradio je K. u romanu Povratak Filipa Latinovicza, a u razgovoru s E. Čengićem (28. IV. 1981) navodi da se otac »stidio cijelog svog života da je nezakonito dijete i imao je osjećaj manje vrijednosti« (S Krležom iz dana u dan, IV, str. 247-248). Krenuo je u nižu gimnaziju, koju prekida, a prema iskazu Krleže sina, bio je poslan u fratarsku školu, iz koje bježi. Uči krznarski zanat u Varaždinu kod Franje Mekovca do 1872 (K. napominje da ga je taj stric, odn. ujak, vodio samo po sajmovima i da nije ništa od zanata naučio). U vojsci je od 1. X. 1878. do 26. IX. 1883. Demobiliziran je kao desetnik vodnik. Prema Krleži sinu, nije mogao polagati časnički ispit zbog lošega vida. Već tri dana nakon demobiliziranja postavljen je za gradskoga redarstvenog stražara u Zagrebu; nadstražar postaje 1888. God. 1896. postaje gradski tržni nadzornik, a 1919. gradski pisarnički nadoficijel. Umirovljen je 1924. kao gradski manipulativni pristav. Oženio se Ivkom Drožar…

Više: https://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1746

»KNJIGA PJESAMA«, zbirka pjesama objavljena 1931. u Beogradu (Izdavačka knjižarnica Gece Kona). Obuhvaća 56 naslova od kojih dva uključuju pet odn. četiri podnaslova (Pjesme o bijedi, Pjesme na livadi u lipnju). Kao cjelina nije izdržala naknadne Krležine revizije vlastitoga lirskog opusa. Objavljujući 1937. Pjesme u tmini Krleža je u novu zbirku uključio najveći dio Knjige pjesama, a jedan je njezin ciklus, Pjesme o rezignaciji, već 1932. bio uvrstio u retrospektivnu Knjigu lirike. Isto je učinio i s Pjesmom na livadi u lipnju, koju je, međutim, 1937. prenio i u Pjesme u tmini, ne ostavivši je, ipak, u konačnoj redakciji te zbirke. Diobu Knjige pjesama potvrdio je i svezak Poezija (Zagreb 1969), koji se poštuje kao konačna autorova redakcija poezije….

Više: https://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=502


Živjeti zdravo