Jedna od najljepših marijanskih svetkovina upravo je Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo ili Velika Gospa. Hrvati su se Mariji utjecali u teškim vremenima i uvijek su osjetili njezinu pomoć i utjehu. S krunicom oko vrata i molitvom na usnama pobjeđivani su daleko naoružaniji neprijatelji i agresori. Iako blagdanu prethodi velika tradicija, njegov sadržaj kao dogmu tj. članak vjere proglasio je papa Pio XII. tek 1. studenog 1950. godine. Tom prigodom je potaknuo teologe i propovjednike da ovu istinu vjere povezuju s istinom o uskrsnuću, te pokazuju uzvišeni poziv čovjeka kao tjelesnog i duhovnog bića u nebesku slavu. Ovim se blagdanom slavi Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom, što je kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnoga začeća. Bog je Mariju pozvao u svoja nebesa i tako joj je uzvratio ljubav za ljubav i postala je posrednica po kojoj Bog daje milost ljudima, povezala je nebo i zemlju. Crkveni oci i pisci, te sveci i uglednici Crkve tijekom svih stoljeća pisali su o Marijinu uznesenju na nebo i tumačili kako je to moguće.

Uz vjerničku predaju i štovanje, to je uvjerenje uzeto kao temelj za proglašenje dogme. Naime, nije bilo moguće da smrt proguta onu koja je imala takvu ulogu u povijesti spasenja, kojoj je Bog povjerio rođenje svoga Sina, Spasitelja svih ljudi. Zbog toga se govori o usnuću Blažene Djevice Marije i tri dana potom o uznesenju njezina slavnog tijela u nebo. Onu s kojom je najviše bio sjedinjen, Krist je uzeo k sebi, da bude tamo gdje je i On, kod Oca nebeskoga. Sveti Antun Padovanski, veliki propovjednik, Mariju naziva ‘škrinjom njegova posvećenja’.

Veliki pobornik za proglašenje dogme o Marijinu uznesenju bio je i hrvatski franjevac o. Karlo Balić. On je po nalogu Pija XII. prikupljao dokumentaciju ‘Svjedočanstva o uznesenju Blažene Djevice Marije iz svih stoljeća’. Ta vrijedna građa donijela je uvid u dugu tradiciju kršćanskog vjerovanja i čašćenja Blažene Djevice Marije upravo pod tim vidikom. Slavlje Velike Gospe je velika duhovna obnova svih Kristovih vjernika, ponosno i radosno otkrivanje i življenje najvećeg blaga naše vjere: veličanje Boga i ljubavi prema bližnjima. 

Duga povorka hodočasnika koja danas pohađa marijanska svetišta neka bude poticaj i nama da se duhom prenesemo u tu rijeku hodočašćenja i slavljenja Blažene Djevice Marije, Majke Kristove i Majke naše i zavapimo joj:

O divna Djevice, nebeska Kraljice, moli za nas.

Ti znadeš najbolje sve naše nevolje, ah spasi nas!

Budi s nama i svojim zagovorom i blagoslovom prati sve nas, sve obitelji i župne zajednice, Crkvu i čitav svijet. Marijo, Majko, budi i ostani s nama!

Izvor: hkm.hr