Obavještavaju se  vlasnici  i korisnici  poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta (vrtova, oranica, livada itd.), šuma i lovišta, ovlaštenike upravljanja vodotocima i kanalima, površina uz vodotoke i kanale, površina uz javne prometnice te ovlaštenike parkova i drugih javnih zelenih površina da su sukladno    Naredbi o poduzimanju mjera uklanjanja ambrozije (Narodne novine, br. 72/07) dužni redovito uklanjati ambroziju sa svojih površina tijekom vegetacije u više navrata, a sve s ciljem suzbijanja i sprečavanja njezinog daljnjeg širenja.

Ukoliko se navedeni obveznici neće pridržavati Naredbe o uklanjanju korova ambrozije, novčano će se kazniti sukladno kaznenim odredbama.

Inspekcijski nadzor nad provedbom mjera propisanih Naredbom provode fitosanitarna inspekcija i šumarska inspekcija sukladno Zakonu o biljnom zdravstvu te poljoprivredna inspekcija sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.

Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste od 1 do 1,5 metar visine. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim okolišnim uvjetima, vrlo se brzo širi na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim zemljištima, a najčešće raste na neobrađenim površinama.

Pelud ambrozije jedan je od najjačih poznatih alergena. Na sluznicama dišnih organa pelud kod osjetljivih bolesnika može prouzročiti alergijsku reakciju. Klasični simptomi su, primjerice, crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, kihanje, kašalj, otežano disanje, astma i promjene na koži i teškoće s probavom.

Štetnost ambrozije u poljodjelstvu je velika jer ona, zahvaljujući izuzetno jakom korijenskom sustavu i  bujnoj vegetativnoj masi, iz tla iznosi velike količine hranjivih tvari, uzrokujući time osiromašenje tla.

Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije je primjena mehaničkih mjera suzbijanja (kultivacija, okopavanje, redovita košnja), agrotehničkih (obrada tla, pravovremena sjetva i gnojidba kulture, prašenje strništa) i kemijskih mjera (upotreba herbicida).