Nedavno je iz tiska izašla nova (dvojezična) knjiga velikogoričkoga publicista Gorana Beusa Richembergha pod naslovom „Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća/Deutsche in Zagreb und Umgebung durch die Jahrhunderte“. Knjiga nosi podnaslov „Eseji i bilješke o prošlim vremenima i zaboravljenim ljudima“. Ovo je njegova sedma po redu autorska knjiga i treća knjiga o povijesti njemačke manjine u Hrvatskoj.

“Ova monografija popularizira povijest i sudbinu njemačke etničke zajednice u Zagrebu i njegovoj okolici (posredno i čitavoj Hrvatskoj) kroz 800 godina njenog nastanka, postojanja i djelovanja te njene baštine i utjecaja na razvoj grada i njegove okolice (ali i hrvatskog društva u cjelini) na planu kulture, umjetnosti, urbanizma, graditeljstva, znanosti, sporta, gospodarstva, religijskih zajednica, političke i vojne povijesti te drugih aspekata razvoja društva. Knjiga podsjeća na više od 700 istaknutih i zaslužnih osoba njemačkoga porijekla koje su ostavile vrlo važan trag i utjecaj, od kojih su mnoge zauzimale važne društvene položaje ali su bile zaboravljene ili je prešućen njihov doprinos te posebno njihovo njemačko etničko porijeklo.”, objašnjava autor.

Knjiga kazuje da je njemačka etnička zajednica kroz 800 godina svoga postojanja dala neprocjenjivu ulogu u oblikovanju povijesti, kulturnog identiteta i sadašnjosti hrvatskog glavnog grada i njegove okolice, aktivno doprinoseći izgradnji i razvoju europskog identiteta suvremenog hrvatskog društva u cjelini. Ovom se knjigom u pitanje dovode neki postojeći stereotipi poput onih da je povijest njemačke etničke zajednice u Hrvatskoj stara tek 300 godina (od organizirane kolonizacije Srednjeg Podunavlja nakon velikih protuturskih ratova) te da su Nijemci u Hrvatskoj bili isključivo protagonisti austrijske hegemonije u vrijeme Habsburške Monarhije i njemačke okupacije u II. svjetskom ratu te da su zaslužili teret i posljedice kolektivne krivnje koji su im je bili nametnuti poslije rata u vrijeme socijalističkoga režima. Knjigom se objektiviziraju sve te teze te prikazuju i sumorna razdoblja hrvatske povijesti u kojima su brojni etnički Nijemci bili protagonisti agresivne germanizacije, nasilnih politika, okupacije te ratnih zločina tijekom II. svjetskog rata.

No knjigom se ističe i to da je njemačka etnička zajednica bila vrlo heterogena i prisutna u Hrvatskoj u kontinuitetu 800 godina, da je većina etničkih Nijemaca kao vrijednih, radišnih i aktivnih doseljenika i njihovih potomaka bila konstruktivni element izgradnje moderne hrvatske političke nacije, da su se brzo prilagođavali, integrirali (a mnogi i asimilirali) kao vodeći stručnjaci, pioniri i kreativni predvodnici, modernizatori i vizionari te zagovornici progresa i razvoja demokratskih i modernih institucija u hrvatskom društvu, da su mnogi od njih u vrijeme II. svjetskog rata bili antifašisti, humanitarci kao i istaknuti intelektualci u posljeratnoj povijesti te da je čitava manjina bila nepravedno kažnjena protjerivanjem, oduzimanjem prava i imovine, ostavljajući iza sebe bogato nasljeđe, duboke i fascinantne tragove koji su danas stečevina moderne Hrvatske. Knjiga donosi mnogo manje poznatih ili nepoznatih podataka te oblikuje jedinstveni narativ o povijesti Zagreba u kojoj su vrlo važnu ulogu imali i oni građani koji su u njemu stekli zavičajnost nakon doseljavanja iz zemalja njemačkog govornog područja te njihovi potomci koji su se dijelom ili posve asimilirali u većinsku etničku zajednicu.

Knjiga posebno ističe i afirmira konstruktivne doprinose njemačkog kulturnog kruga koji su od sredine XIX. stoljeća uz etničke Nijemce činili i staknuti Židovi Aškenazi sve do holokausta i nasilnog prekida njihovih sinergijski vrlo važnih i snažnih kulturnih, poslovnih, obiteljskih i drugih veza. Uz tekst na hrvatskom i njemačkom jeziku monografija na 428 stranica velikoga formata donosi i oko 400 fotografija, karata i drugih ilustracija, a tekst je popraćen bogatim pregledom izvora i literature te kazalom imena.

Iako se knjiga ne bavi posebno područjem Turopolja, u njoj se na mnoštvu mjesta spominju događaji i ljudi koji su bili izravni dionici turopoljske političke, gospodarske i kulturne povijesti u razdoblju od kneza Jurja Brandenburškog do kneževa od Thurna i Taxisa. Spominju se i veliki umjetnici i graditelji poput slikara Dragutina Weingärtnera iz Velike Mlake, rezbara i kipara Eduarda Wagmeistera te graditelja Hermana Bolléa i Hektora Wilhelma von Eckhela koji su ostvarili vrlo vrijedna djela na području Turopolja (Velika Gorica, Dubranec, Gustelnica, Novo Čiče i Kuče).

Izdavači knjige su nakladnička kuća Synopsis iz Zagreba, Njemačka zajednica iz Osijeka i sam autor, kao službeno izabrani Predstavnik njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji.

Jedan primjerak knjige poklonjen je i Gradskoj knjižnici u Velikoj Gorici, a više o knjizi možete pronaći OVDJE.

Objava Izdana nova knjiga Gorana Beusa Richembergha o Nijemcima u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.