Svjetska zdravstvena organizacija svake godine ovaj dan obilježava s ciljem ukazivanja na zdravstvene i ostale rizike povezane s uporabom duhana još od 1987. godine. Naime, sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi više od 4000 raznih kemikalija, od kojih je 3000 respiracijskih iritansa, a pedesetak pouzdano kancerogeno. Najpoznatiji je nikotin – spoj koji uzrokuje ovisnost. Iako je najizloženiji dišni sustav, negativan utjecaj duhanskog dima očituje se u cijelom organizmu.

Ovogodišnja kampanja provodi se pod sloganom „Commit to quit“ („Obveži se na prestanak (pušenja)“), a za cilj ima potaknuti što više ljudi da uistinu prestanu pušiti te im ponuditi korisne alate i savjete kako dugoročno izdržati bez duhanskih proizvoda. Kampanjom se nastoji informirati javnost o opasnostima korištenja duhana, poslovnoj praksi duhanskih tvrtki, aktivnostima SZO u borbi protiv epidemije duhana i o tome što svaki pojedinac diljem svijeta može učiniti kako bi zatražio svoje pravo na zdravlje i zdrav život te zaštitio buduće generacije.

Pušenje uzrokuje rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze (suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma, nakupina na unutarnjoj strani stijenke krvnih žila) te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti. Kardiovaskularne bolesti i karcinomi vodeći su uzroci smrtnosti, obolijevanja i invaliditeta. Pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav, uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje kože i preuranjeno starenje. Smanjuje i osjet okusa i mirisa.

Pasivno pušenje također je vrlo opasno i štetno za zdravlje, uzrokuje zloćudne bolesti te mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Upotreba nikotina i duhanskih proizvoda povećava rizik od raka, kardiovaskularnih i plućnih bolesti.

To je osobito važno u aktualnoj situaciji jer istraživanja pokazuju da pušači imaju veći rizik od razvoja teškog oblika bolesti uslijed infekcije koronavirusom SARS-CoV-2, u usporedbi s nepušačima.

Spojevi koje sadrži cigareta također su glavni faktori rizika obolijevanja od nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i respiratornih bolesti, čime su osobe s ovim stanjima pod većim rizikom za razvoj teške bolesti, u slučaju zaraze novim koronavirusom, SARS-CoV-2.

Koje su prednosti prestanka pušenja?

Prednosti prestanka pušenja su brojne, a neke su vidljive gotovo odmah…

• U prvih 20 minuta bez cigarete snižava se puls i krvni tlak
• Unutar 12 sati razina ugljičnog monoksida u krvi dolazi na razine normale
• Između 2 i 12 tjedana od prestanka pušenja cirkulacija se poboljšava i kapacitet pluća se povećava
• Između 1 i 9 mjeseci od prestanka pušenja kašalj i kratkoća daha se smanjuju
• Nakon 1 godine od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca otprilike je upola manji od rizika pušača
• Nakon 5 do 15 godina od prestanka pušenja rizik od moždanog udara smanjuje se na razinu rizika kod nepušača
• 10 godina od prestanka pušenja rizik od raka pluća smanjuje se za otprilike pola rizika kojeg imaju pušači te se smanjuje rizik od raka usta, grla, jednjaka, mokraćnog mjehura, vrata maternice i gušterače
• 15 godina od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca jednak je riziku kod nepušača.

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i HZJZ

Objava 31. svibnja – Svjetski dan nepušenja pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.