Tri godine nakon premijernog objavljivanje „Bizarnih pripovijesti“ Olge Tokarczuk u Poljskoj, zaprešićka izdavačka kuća Fraktura objavila ih je u Hrvatskoj, na dvjesto četrnaest stranica. Deset je to kratkih priča proslavljene poljske književnice i nobelovke.
„Mumija Oxi ukrašena draguljima, škotski medikus poljskoga kralja, Zelena Djeca koja se hrane mjesečinom, udovac kojem sve čarape imaju šav na krivome mjestu, maser trostoljetnog Monodikosa i djevojčica klon svete Klare samo su neki od likova fantastično napisanih Bizarnih pripovijesti poljske nobelovke Olge Tokarczuk. Bez obzira na to događaju li se priče u samotnim umirovljeničkim stanovima, na alpskim planinskim stazama ili na međi drugog svijeta, u budističkom samostanu ili poljskim močvarama, očaravaju nas svojom nevjerojatnom maštovitošću i istančanim humorom. Čitatelj ne može biti siguran kamo će ga svaka pojedina od deset priča ove zbirke odvesti – ali taj izlazak iz zone očekivanoga zapravo je putokaz prema spoznaji da svijet postaje sve neshvatljiviji. Svojim Bizarnim pripovijestima Olga Tokarczuk ustvari se pita: je li bizarnost svojstvo svijeta ili se možda nalazi samo u oku čitatelja?“ stoji u opisu knjige na Frakturinoj internetskoj stranici.
Ovu fantastičnu prozu preveo je s poljskoga Martić Mladen (1949.) književni prevoditelj, dramaturg, kazališni kritičar i novinar, redovni član Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa te Hrvatskog novinarskog društva. Iza običnih i neobičnih naziva priča (Putnik, Zelena Djeca, Zimnica, Šavovi, Posjet, Istinita priča, Srce, Transfugij, Bijeg Svih svetih i Kalendar ljudskih blagdana) krije se bogatstvo izričaja, a autorica uvlači čitatelja u atmosferu imaginacije.
Čitajući i nakon čitanja ovih nepredvidivih priča drugačije ćemo poimati stvarnost. Naslov potječe od francuske riječi „bizarre“ što znači: čudno, promjenjivo, ali i smiješno i neobično. Baš takva je ova knjiga: posebna i izvan svih kategorija.
Pojedina neobična priča odvija se u drugom prostoru i vremenu i na zamišljenim mjestima. Svaka stranica donosi novo iznenađenje i promjenu. U tekst su utkani elementi crnog humora, groteske, fantazije pa čak i horora. Olga Tokarczuk pokazuje nam kakva može biti naša stvarnost. U anotaciji na knjižničnom online katalogu dobro je iznesen sukus knjige: „,Bizarnost, u svakom slučaju, ne bira ni vrijeme, ni mjesto, ni prigodu. Ona tinja u svakome od nas.“
Olga Tokarczuk (1962.) je najcjenjenije i najprevođenije ime suvremene poljske književnosti. Diplomirala je psihologiju, kao spisateljica debitirala je 1979., a od 1989. profesionalno se bavi pisanjem. Djela su joj prevedena na šezdesetak stranih jezika. U Hrvatskoj su joj objavljene knjige „Bjeguni“, „Knjige Jakubove“, „Bizarne priče“, „Dom danji dom noćni“, „Ormar“, „Pravijek i ostala vremena“, „Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju“ i „Božićne priče“. Neka djela su uprizorena u kazalištima i pretvorena za televizijske i filmske ekranizacije. Primila je Nobelovu nagradu za književnost za 2018. godinu. Osvojila je više desetaka drugih poljskih i međunarodnih književnih nagrada uključujući međunarodnu književnu nagradu Man Booker International i najznačajniju poljsku književnu nagradu Nike.
Raspoloživost knjige za posudbu provjerite na katalogu Gradske knjižnice.
Odabrala i pripremila: Dražena Petrišić
Objava KNJIGA TJEDNA Olga Tokarczuk: Bizarne pripovijesti pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.