Geodetski fakultet je iz multisenzorskih mjerenja odredio post-seizmičke pomake na području šireg zagrebačkog područja i Banovine prouzročene petrinjskim potresom. U analizi prof. dr. sc. Almin Đapo, izv. prof. dr. sc. Marko Pavasović, Drago Babić, mag. ing. geof. et geoinf. te prof. dr. sc. Boško Pribičević objašnjava se na kojem su području i koji potresi izazvali najveće pomake Zemljine kore.

U ponedjeljak, 28. prosinca 2020. godine dogodio se potres magnitude 5,0 prema Richteru s epicentrom nedaleko Petrinje nakon čega su uslijedila još dva jača potresa, prvi magnitude 4,7 prema Richteru, a drugi magnitude 4,1 prema Richteru. Nakon toga je uslijedilo još 10-ak slabijih potresa. Pokazalo se da su svi navedeni potresi bili samo niz predudara prije glavnog potresa koji se dogodio dan kasnije, 29. prosinca 2020. u 12:19. Epicentar ovog razornog potresa magnitude 6,2 prema Richteru bio je 5 km jugozapadno od Petrinje sa žarištem na dubini od 11 km, a koji se jako osjetio i na našem području. Potres u Petrinji bio je 30 puta jači od Zagrebačkog potresa.

“Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je dan nakon potresa napravljena preliminarna analiza površinskih pomaka koristeći podatke satelitske misije Sentinel-1 i dobiveno je da se zapadno krilo rasjeda pomaklo cca 35 cm u smjeru sjeverozapad, a istočno krilo rasjeda cca 28 cm u smjeru jugoistok. Ovaj rezultat u skladu je s mehanizmom pomaka u žarištu potresa.”, objašnjavaju u analizi.

U razdoblju od veljače do travnja prošle godine su obavili znanstveno istraživanje u svrhu određivanja pomaka Zemljine kore na području Banovine. Istraživanje je pokazalo, kao što pokazuje i grafički prikaz, da su najveći vidljivi pomaci uz područje Pokupskog rasjeda. Zapadno rasjedno krilo pomaknulo se u smjeru zapada te se najveći pomak dogodio na području Slane i Glinskih Poljana s maksimalnim iznosom od 42 cm, a taj pomak je maksimalnih 38 cm u smjeru zapada. Istočno rasjedno krilo pomaknulo se prema istoku te se najveći pomak dogodio se na području oko grada Petrinje.

Do sada nije zabilježeno niti jedno istraživanje utjecaja Petrinjskog potresa na šire zagrebačko područje.

Više detalja i cijelu analizu možete pronaći na stranicama Geodetskog fakulteta.

Objava Najveći pomaci Zemljine kore nakon potresa su uz područje Pokupskog rasjeda pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.