Završena je berba jabuka, ali njezina sadnja je u punom jeku. Na Plesu smo posjetili Voćarski centar Ivković, jedan od najvećih voćnjaka u Hrvatskoj gdje smo doznali brojne prednosti jesenske sadnje te kako pravilno posaditi voćku.

Frano Ivković na Plesu ima voćnjak od 11 hektara. Jabuke svih sorti prodaje na veliko i malo, a od njih proizvodi i sok koji osim jabuka nema drugih dodataka. Ovaj  poznati magistar agronomije voćnjak održava prema svim pravilima struke, a podizao ga je isključivo na jesen.

– Upravo je sada idealno vrijeme da se pripremi zemlja za sadnju voća, bilo da se radi o plantažnim nasadima ili za obiteljske male voćnjake. Svaka jesenska sadnja ima daleko veće prednosti u odnosu na proljetnu sadnju. Sadnica posađena na jesen ima veći porast što će kasnije biti odlučujuće za njezinu rodnost. – napominje Ivković ističući kako korijen u jesen ima intenzivan rast i obnovu oštećenog korijena prilikom vađenja sadnica te da voćka ne doživljava « šok».

Tijekom jeseni i zime tlo se slegne od kiša i snijega, te nastaje odličan kontakt između tla i korijenja. Intenzivan rast korijena nastavlja se u proljeće prije početka vegetacije, a nakon što krene vegetacija dobro razvijen korijen lako osigurava i transportira vodu i hranu u sve dijelove voćke.

aa- Prednost je u tome što korijen radi i kada su temperature +7 Celzijevih stupnjeva. U proljeće kad se temperature podignu na 10-15 Celzijevih stupnjeva voćka ima dobar start i ona je zapravo u prednosti u odnosu na onu voćku koja se sadi u proljeće, pa ja bih rekao za 70 posto – kaže Ivković.

Priprema tla također je važna za budućnost budućeg voćnjaka. Voćari profesionalci obavezno trebaju duboko obraditi površinu, a dubina ovisi o voćnoj kulturi i tipu tla i kreće se od 45 cm pa sve do 70 cm. Voćari amateri uglavnom sade u jame dimenzije 100x100cm i dubine do 55 cm.

aa- Veliki broj voćara kada dođu kod mene po savjet pitaju me zašto trebaju kopati tako veliku jamu, a korijen voćke je zapravo mali. Upravo radi toga što je ta voćka na istom mjestu 20, 30, pa i 100 godina što je slučaj s orahom, te ona za start mora imati idealne uvjete kako bi došla brzo u rod i kako bi brzo mogli oblikovati uzgojni oblik. One voćke koje se sade u loše pripremljenu zemlju u rodnost će doći možda nakon 5, 7 ili 10 godina, a dobro pripremljena voćka može roditi već u drugoj ili trećoj godini – objašnjava Ivković.

Početak studenog idealno je vrijeme za jesensku sadnju, što ne znači da ne voćka ne može saditi i kasnije ako to vremenske prilike dozvole. Moguća je čak i zimska sadnja, u slučaju da tlo nije smrznuto. To je još uvijek preporučljivije nego proljetna sadnja.

– Osim toga, kod sadnje treba voditi računa da je oko svake voćke potrebno od 750 grama do 1kg NPK gnojiva u omjeru 7:20:30. NPK gnojivo ne smije doći na korijen, ono se mora dobro raspodijeliti okolo uz rub jame. Zatim dodamo još 20-25 kg stajskog gnoja. Važno je napomenuti da cijepljeno mjesto mora biti iznad razine zemlje za svojih 8-10 cm. Nakon što smo pokrili korijen, zemlju oko voćke treba dobro nagaziti kako bi se ona učvrstila u tlo. Zatim uz sadnicu stavimo kolac, vežemo voćku, te do proljeća oko nje više nemamo nikakvih poslova. Važno je i svake godine voćku prihranjivati stajskim gnojem ili NPK gnojivom kako bi imali dobar prirast te uravnoteženi rast i rodnost – dodao je Ivković.

Ako ste, međutim, ipak odlučili saditi na proljeće, to svakako učinite što ranije. Kod kasnije proljetne sadnje korijen voćke neće se stići razviti i kad krene vegetacija neće biti sposoban nadzemni dio voćke opskrbiti vodom i hranjivim tvarima. Doći će do zastoja u rastu što će se kasnije odraziti i na rentabilnost nasada. Kasna proljetna sadnja je moguća samo ako su se sadnice čuvale u hladnjači i ako postoji mogućnost zalijevanja.

U slučaju da vam je potreban stručan savjet iz voćarstva možete kontaktirati Voćarski centar Ivković na broj telefona 01/3691 007.