Policijska uprava zagrebačka objavila je statističke pokazatelje u prometu za proteklih deset mjeseci. Na prometnicama su poginule 43 osobe (23 vozača, 5 putnika i 15 pješaka), odnosno 14 osoba ili 24,56 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Ozlijeđeno je 2.837 osoba (5,37 posto manje), od kojih 443 teško, a 2.394 lakše. U jednom je danu u prosjeku obavljen očevid 24 prometne nesreće u kojima je ozlijeđeno 8 osoba, dok je svakih 8 dana jedna osoba poginula. Najčešći uzrok nesreća s najtežim posljedicama je brzina, koja je vrlo često vezana uz vožnju s nedopuštenom koncentracijom alkohola.
Brzina je uzrok prosječno svake sedme prometne nesreće, odnosno u 1.306 nesreća ili 14,7 posto od ukupnog broja nesreća.
Zbog brzine je poginulo 19 osoba ili 44,2 posto od ukupnog broja poginulih (2013. je poginulo 18 osoba).
– Utvrdili smo 55.258 prekršaja prekoračenja dopuštene brzine kretanja vozila, odnosno prosječno svaki treći od ukupno utvrđenih 171.600 prometnih prekršaja bio je prekršaj prekoračenja brzine. Vozači s nedopuštenom koncentracijom alkohola sudjelovali su prosječno u svakoj desetoj prometnoj nesreći (u 855 nesreća) – rekao je Viktor Forjan iz Službe za sigurnost cestovnog prometa zagrebačke policije.
U nesrećama u kojima je osoba koja je izazvala nesreću imala nedopuštenu koncentraciju alkohola (17 nesreća) poginulo je 18 osoba, odnosno 41,9 posto od ukupno 43 poginulih.
Policija je utvrdila 8.035 prekršaja vožnje s nedopuštenom koncentracijom alkohola ili odbijanja provjere na alkohol (odbijanja 237), koje su u većini prekršaja počinile mlade osobe (dvije trećine), odnosno osobe u dobi do 30 godina i to:
– do 0,5 promila – 3 posto,
– od 0,5 do jednog promila – 47 posto,
– od 1 do 1,5 promila – 30 posto i
– preko 1,5 promila – 20 posto.
– Kada su u pitanju najteži prometni prekršaji, a osobito prekršaj vožnje s nedopuštenom koncentracijom alkohola u krvi ili odbijanja provjere na alkohol, policija uz mjere propisane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama prema vozaču, sukladno Prekršajnom zakonu,primjenjuje i posebne mjere, odnosno donosi naredbu o smještaju vozača u posebnu prostoriju, najduže na 12 sati te ga uhićuje i nakon otrežnjenja uz optužni prijedlog privodi sucu – ističe Forjan.
Vozače za koje utvrde da su počinili druge „najteže“ prometne prekršaje (vožnja pod zabranom, prekoračenje brzine u naselju za više od 50 km/h, vožnja na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila u suprotnom ili zabranjenom smjeru i vožnja prije stjecanja prava na upravljanje) policija uhićuje i uz optužni prijedlog privodi nadležnom sudu.