Najpoznatija uzrečica vezana uz današnji dan Svete Katarine jest „Sveta Kata, snijeg na vrata“. Nastala je u narodu zbog početka hladnijeg razdoblja godine jer je često baš oko 25. studenog pao i prvi snijeg. Snijega još nema na vratima, ali meteorolozi već za sutra, 26. studenog, najavljuju slabu kišu koja se u gorju može smrzavati te prijeći u susnježicu ili snijeg.

SVETA KATA NAJAVLJUJE BLAGDANSKO VRIJEME

Katarina je bila jedna u nizu kršćanskih mučenica, žena koje su u povijesti umrle čvrsto svjedočeći svoju vjeru. Legenda kaže kako ju je rimski upravitelj, koji se njome htio oženiti, želio preobratiti sa kršćanstva, no ona je bila čvrsta u svojoj vjeri. Doveo joj je mudrace i filozofe koji su trebali dokazati kako Isus nije Bog jer je umro na križu. Katarina ih je, međutim, obratila na kršćanstvo. Nakon toga je samo za nju napravljen stroj za mučenje, ali stroj se ubrzo raspao te je na kraju pogubljena odsijecanjem glave, kao i većina mučenica u povijesti. Danom Sv. Katarine u narodu započinje blagdansko vrijeme, nakon čega se ne bi trebale održavati svadbe, a počinju se pjevati i božićne pjesme.

Nakon Sv. Katarine, u prosincu se slave još neki sveci koji za sebe vežu i poznate običaje. 4. prosinca je dan Sv. Barbare, kršćanske mučenice poznate kao zaštitnice rudara, dobre smrti, ali i zaštitnice od groma i vatre. Barbara je za života tajno prešla na kršćanstvo. Njezin otac poganin bio je bijesan zbog toga te ju je odlučio ubiti nakon što je i njega pokušala obratiti na kršćanstvo. Nije uspijevao u tome jer su joj sve rane čudesno zacjeljivale. Na posljetku je ubijena odsijecanjem glave i to od ruke vlastitog oca, kojeg je prema legendi tada ubila munja.

GUSTA PŠENICA, RODNA GODINA

Iako se prema drugom starom običaju božićna pšenica sije na dan Sv. Lucije, kojeg obilježavamo 13. prosinca, sve više ljudi drži se običaja da je siju na dan sv. Barbare. Čine to nešto ranije kako bi pšenica bila što veća i ljepša za Božić, a zbog narodnog vjerovanja koje govori o tome koliko je visoka i gusta pšenica, toliko će godina biti rodna. U nekim krajevima na taj dan se odreže grančica trešnje ili jabuke i stavi u vodu da procvjeta oko Božića.

U Velikoj Mlaki sagrađena je u 17. stoljeću prekrasna drvena kapela Sv. Barbare, koja je jedna od nekoliko preostalih drvenih kapelica na području Turopolja.

6. prosinca obilježavamo dan djeci dragog Svetog Nikole, kojeg je nakon smrti roditelja odgojio stric biskup. Nakon njegove smrti Nikola i sam postaje biskup. Poznat je kao svetac koji je širio vjeru i pomagao svima u nevolji, a posebice djeci. Prema narodnom vjerovanju, činio je i čudesa. Navodno je smirio more, a u jednom slučaju blagoslovom je spasio dijete kojemu je kost zapela u grlu te je zato postao zaštitnik pomoraca i djece. Poznat je još i po legendi u kojoj je trima kćerima čiji je otac ostao bez novaca za miraz, preko noći kroz prozor ubacio vrećicu zlatnika za dvije kćeri, a kako se bojao da ga ne uhvate, treću noć je zlatnike bacio kroz dimnjak i oni su pali u čarapu koja se sušila na kaminu.

ČIZMICE NA PROZORU

Sveti Nikola poznat je i kao zaštitnik djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca i putnika. Najpoznatiji je po tome što daruje djecu koja noć prije Sv. Nikole stavljaju svoje očišćene čizmice na prozor. U prošlosti su ti darovi najčešće bili naranče ili orasi te bomboni zamotani u celofan, a u današnje vrijeme to su slatkiši i igračke. Uz Sv. Nikolu putuje i zločesti Krampus, koji zločestoj djeci ostavlja šibe u čizmici. U Turopolju je Krampus djeci darivao i „krampusove bombone“, koji su zapravo bili ukrašene repe. Na dan sv. Nikole održavalo se i Turopoljsko spravišće na kojem su se birali članovi i predstavnici Plemenite općine Turopoljske.