Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Naziv ‘Kravata’ potječe od imena Hrvat (Croat) i po prvi puta se spominje 1651. godine, a 1880. godine nastala je kravata kakvu danas poznaje cijeli svijet. Kao spomen dan prihvatio ga je i Hrvatski sabor 2008. godine.

Crvena urešena mašna – turopoljska podgutnica pramajka je kravate. Naime, upravo su podgutnicu na vrat mladića, odnosno pod gut, vezale djevojke i žene pri odlasku u bitku. Crveni rubac bio je znak ljubavi i sjećanja na njih i dom, a smatra se jednom od preteča današnje kravate.

Vjeruje se da je taj crveni rubac na vratu turopoljskog banderijalca, vojnika iz povijesne postrojbe Hrvatske vojske došao u Pariz i od tamo kao kravata krenuo dalje u svijet.

Priča ide ovako… Da nije bilo Turopoljaca koji su sa svojim podgutnicama dojahali u Pariz, te oduševili francuskoga kralja Luja XIV. i njegove dvorjane da su se svi počeli kititi rupcima, nikada taj ures zapadne civilizacije ne bi dobio ime po Hrvatima. U Turopolju se vjeruje kako je današnji naziv kravata nastao tako što je Francuzima bilo lakše izgovoriti riječ »Croata«, pa je pretvoriti u »cravate«. Zanimljiva je činjenica i kako je francuski kralj Luj XIV imao svoje cravatier du roi. Cravatier du roi su imali vrlo važan zadatak u državnoj administraciji: nuditi kralju košaru punu najfinijih kravata svako jutro!

Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno pokazuje podatak kako je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu. Nije trebalo mnogo vremena da se kravata proširi Europom kao znak kulture i otmjenosti. Kravate su u Francuskoj s vremenom postale i simbol napretka pa su se tako za vrijeme Francuske revolucije nosile crne kravate kao znak protesta protiv nazadnih, tj. zastarjelih ideja.

I doista, način vezanja rupca Parižani zovu „A la croat“ i iz njega nedvojbeno dolazi naziv kravate. Podgutnica je stoga zasluženo jedan od najvažnijih simbola turopoljskog kraja.

Objava SVJETSKI DAN KRAVATE Ukras turopoljskih banderijalaca oduševio je dvor Luja XIV. pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.