Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević danas je na konferenciji za tisak zatražio od Vlade Republike Hrvatske da se definira lokacija centra za gospodarenje otpadom, da se odgovori na pitanje o financiranju projekta te da se riješi neslaganje između Grada Zagreba i Zagrebačke županije po pitanju partnerstva u izgradnji zajedničkog centra gospodarenja otpadom.

“Ja sam protiv, župan je za. Prema Nacionalnom planu gospodarenja otpadom smo obvezani ići s njim, a lokalni plan treba biti usklađen s nacionalnim da bi dobio dozvole. Župan i ja smo bili na sastanku još dok je ministar bio Ćorić. Tad smo rekli da nema šanse da idemo sa Zagrebačkom županijom budući da Zagrebačka županija na svoj teritorij nije mogla staviti niti kompostanu. Zar ne bi bilo fer da Zagrebačka županija prima biootpad iz Zagreba ako Zagreb prima miješani komunalni otpad iz Županije”, rekao je Tomašević istaknuvši da je Grad Zagreb i na sastancima i za vrijeme trajanja javnog savjetovanja oko NPGO-a tražio da se zagrebački CGO odvoji od županijskoga.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić u priopćenju je, koje je dospjelo netom prije Tomaševićeve presice, istaknuo da je Županija još 2013. godine imala lokaciju za gradnju ŽCGO-a u Ivanić-Gradu te da je od promjene plana 2015. godine kao manji partner obvezana odlukama vlade.

“U sporazumu potpisanom 2018. godine s Gradom Zagrebom jasno stoji da će se centar nalaziti na području Zagreba, pretovarne stanice na području Zagreba i Zagrebačke županije, a 95% sredstava smo trebali povući iz EU fondova. S obzirom da smo u ovoj priči mi manji partner, mogu reći da su nam ruke vezane, iako smo više puta s gradonačelnikom Tomaševićem prokušavali razgovarati na temu otpada”, piše Kožić.

Tomašević je rekao da je Grad Zagreb svojim novcem spreman financirati, ako treba, i energanu (zato što EU više ne financira energane u javnom vlasništu) ili cijeli CGO ako će on biti samo zagrebački. Izrazio je skepsu da će Zagrebačka županija moći sufinancirati takav projekt.

“Inzistiramo da se s vladom definira pitanje lokacije, za koju je HDZ više puta glasao, i to je Resnik. Drugo pitanje je financiranje. Ako pogledate NPGO koji je donesen ove godine tamo piše da će zagrebački CGO biti financiran iz fondova EU i FZO-a. Nas zanima koliko da bismo razliku mogli pokriti iz kredita koji smo spremni financirati. Ako vlada kaže da to neće biti ništa, onda ćemo to financirati sami kroz kredit. Imamo studiju koja jasno kaže kako bi to postrojenje trebalo izgledati, koliko tona može primiti, koji su inputi i outputi otpada. Kada dobijemo feedback od vlade što misle o lokaciji, predstavit ćemo studiju. Trenutno vlada gura da to postrojenje mora biti i za Zagrebačku županiju. Zašto bi bilo pravedno da miješani komunalni otpad iz jedne od najrjeđe naseljenih županija u Hrvatskoj dolazi u jedno od najgušće naseljenih mjesta i da ga tamo obrađujemo. Mi smo spremni sufinancirati ili u potpunosti financirati CGO, ali kako će to napraviti Zagrebačka županija. U razgovorima županija kaže da to treba financirati država, a država kaže da ne zna. Krajnje je vrijeme da se to razriješi”, rekao je Tomašević.

Nakon što je Ministarstvo gospodarstva jučer priopćilo da su se u više navrata održavali sastanci, Tomašević je rekao da još čeka da bude primljen da vladi predstavi novu studiju za zagrebačko postrojenje. Ovaj sastanak je tražio, odgovara na potpitanje novinara, prije nekoliko tjedana. Studija će javnosti biti predstavljena, kaže zagrebački gradonačelnik, kada vlada o njoj da mišljenje.

“Prethodna vlast je unajmila španjolsku tvrtku da uradi studiju koja će definirati ako će postrojenje izgledati kako bi se moglo financirati iz EU fondova. Kada je studija završila, to je bilo nakon izbora, promijenila su se pravila EU i prema novim pravilima rješenje koje je studija ponudila nije bilo moguće financirati iz EU fondova. Planirala se kompostana 100 kilometara dalje u Novskoj, sortirnica na drugom mjestu na lokaciji Diokija. Nakon razgovora s Europskom Komisijom i Jaspersom, zaključili smo da jedini model kako je to moguće financirati iz EU fondova samo ako se sva tri objekta nalaze na jednom mjestu, i to u Resniku, na mjestu gdje je pročistač otpadnih voda. Odmah nakon toga smo pokrenuli novu studiju koja je imala pokazati kako će to postrojenje izgledati a da se može financirati iz EU fondova danas, i ta studija je gotova. Postrojenje bi koštalo 143 milijuna eura. Potreban nam je jasan signal iz vlade vezano za lokaciju, a nju je jučer problematizirao gradski HDZ”, rekao je Tomašević.

I dok je, kako plan još nije poznat javnosti, nejasno što točno Tomašević sugerira, Resnik je i dalje kamen spoticanja, samo s izmijenjenim ulogama. Tomašević je ustvrdio da nikada nije kao oporbenjak prosvjedovao protiv lokacije, nego protiv načina na koji se tamo planiralo deponirati otpad.

“Što se tiče energane, trebalo bi biti riješeno ili postrojenjem koje bi Grad Zagreb radio od svojih novaca jer EU ne financira energane u javnom vlasništvu ili bi se moralo prodavati gorivo iz otpada privatnim energanama. To nije razriješeno. Prva faza bi omogućila zatvaranje Jakuševca. Skeptičan sam, ali poslušat ću što studija odgovori”, rekao je.

Kazao je Tomašević da upravo odnos Zagreba i Zagrebačke županije već dvadeset godina koči zatvaranje Jakuševca, a svjetlo na ovu izjavu baca prvi dio Kožićeva priopćenja:

“Zagrebačka županija još 2013. godine imala je lokaciju za gradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Tarno u Ivanić—Gradu. Tome je prethodilo niz odluka Županijske skupštine, istražnih radova, elaborata i pilot projekata. Izmijenjen je  Prostorni plan Zagrebačke županije, osnovana jedinstvena komunalna tvrtka Gospodarenje otpadam Zagrebačke županije, postignut je konsenzus sa svim gradovima i općinama u Zagrebačkoj županiji uključujući i Ivanić-Grad koji je bio spreman prihvatiti Centar za gospodarenje otpadom. Međutim, početkom 2015. godine mijenja se nacionalni Plan gospodarenja otpadom prema kojem Zagrebačka županija ne može više imati svoj centar već se treba graditi regionalni centar zajedno s Gradom Zagrebom. Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023. – 2028. koji je donijet 2023. godine i dalje se planira izgradnja zajedničkog centra gospodarenja otpadom Grada Zagreba i Zagrebačke županije na području Grada Zagreba”, priopćio je župan Zagrebačke županije.

Ako Tomaševiću uspije od vlade ishoditi izmjenu NPGO-a u smislu da se zagrebačko zbrinjavanje otpada odvoji od županijskoga, pitanje je kako će se i gdje zbrinjavati otpad kako Velikogoričana tako i drugih stanovnika županije. Ako se pak Zagreb i Županija dogovore, što je izglednije, otvoreno je pitanje hoće li i na koje će ustupke Zagrebačka županija morati pristati. Događaji na Jakuševcu ubrzat će ovaj proces.

Objava Evo zašto je situacija na Jakuševcu bitna za Veliku Goricu pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.