Badnjak se približava, a ove godine badnji dan pada u nedjelju. Mnoge vjernike to možda malo zbunjuje zbog uobičajenog posta na taj dan. Uz to, Crkva smatra da je bitno razjasniti običaj konzumiranja nemrsne hrane na Badnjak i pravila koja se primjenjuju kada tradicionalni dani posta i nemrsa padaju u nedjelju.

Na temelju Zakonika kanonskog prava iz 1983., proklamiranom od strane pape Ivana Pavla II. obvezuju se svi katolici diljem svijeta. Crkva propisuje dane pokore tijekom godine, uključujući svaki petak i razdoblje korizme. Vjernici se tih dana obvezuju posvetiti molitvi, obavljati djela pobožnosti i dobrotvornosti, odricati se, ispunjavati svoje vjerske obveze.

Crkva preporučuje uzdržavanje od mesa ili drugih namirnica svakog petka tijekom godine, osim ako se taj dan poklapa s nekom svečanošću, no nije svakog petka zapovijedani post i nemrs. Nemrs i post zapovjedani su samo na Pepelnicu te na Petak muke i smrti Isusa Krista (Veliki petak). Iako Badnjak, uz Bezgrješno začeće BDM-e i Uznesenje BDM-e na nebo, više nisu zakonski propisani dani posta i nemrsa, vjernici u Hrvatskoj i dalje tradicionalno pridržavaju posta i nemrsa na te dane.

Na Badnjak se uzdržavamo od jela tako da konzumiramo malo hrane ujutro i navečer (ne do sita), dok na podne imamo običan obrok. Stoga izbjegavamo meso i masnu hranu, konzumirajući isključivo nemrsnu hranu. Post može biti i stroži, ograničen samo na kruh i vodu. Važno je napomenuti da je ove godine Badnjak u nedjelju, a nedjelja nije dan posta zbog njezine posebne važnosti kao dan Uskrsnuća. Prema tomu, post i nemrs ove godine mnogi neće provoditi na sam Badnji dan – u nedjelju, već danas, dan ranije.

Prema pravilima, post i nemrs obvezuju one koji su navršili četrnaestu godinu života, dok obveza posta vrijedi za sve punoljetne osobe do započete šezdesete godine.

Objava Umjesto na Badnjak, koji pada u nedjelju, mnogi danas poste, evo zašto pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.