Danas obilježavamo Pepelnicu koja označava početak korizme u kršćanskoj tradiciji. To je vrijeme pokore, introspekcije i pripreme za Uskrs, kada se vjernici obično odriču nečega kao simbol pokajanja i duhovne obnove. Pepelnica, koja se obilježava ceremonijom, podsjeća ljude na prolaznost života i potrebu za duhovnim obraćenjem.

Duhovne prakse tijekom katoličke korizme

Korizma je vrijeme pripreme vjernika za proslavu Uskrsa, najvažnijeg kršćanskog blagdana koji simbolizira Isusovo uskrsnuće. Korizma traje 40 dana, simbolizirajući Isusovih 40 dana provedenih u pustinji prije svoje javne službe. Tijekom korizme vjernici prakticiraju pokoru, molitvu, post i djela milosrđa kako bi se duhovno pripremili za Uskrs. To je vrijeme introspekcije, obraćenja i obnove duha, gdje vjernici traže dublji duhovni odnos s Bogom i obraćaju se od svojih grijeha.

Na prvi dan korizme ili Pepelnicu se obično prakticira post, a idući slijedi na Veliki Petak ili dan Isusove smrti na križu. Post može uključivati ​​odricanje od hrane, pića ili određenih obroka, kao i od drugih luksuza ili zadovoljstava. Uz to, vjernike se potiče da tijekom korizme provode više vremena u molitvi, meditaciji i duhovnom čitanju. To može uključivati ​​dnevno sudjelovanje u misi, molitvu krunice, razmatranje Isusovog putovanja prema Kalvariji ili drugih duhovnih aktivnosti. Potiču se i djela milosrđa, posjet bolesnima, pomaganje siromašnima, volontiranje i slično. Ovo je vrijeme preispitivanja vlastitih grijeha, ponašanja i traženja oprosta kako bismo se duhovno pripremili za Uskrs.

Korizma kao vrijeme introspekcije i obraćenja

Zanimljivo je kako razne druge religije, vjerovanja, legende i mitovi u srži također imaju vrijeme odricanja što iskazuje ljudsku potrebu za određenim vremenom u godini u kojem se provodi introspekcija za ponovno buđenje. Tako se i u Islamu, Judaizmu i Hinduizmu također prakticira post, pokora i duhovna obnova.

Postoje poneke povezanosti i s mitovima koji nude paralele s temama odricanja ili pročišćenja koje su prisutne tijekom korizme. Na primjer, u grčkoj mitologiji, priča o Persefoni koja je prisiljena provesti dio godine u podzemnom svijetu može se tumačiti kao simbol prolaska kroz tamu i pročišćenje prije ponovnog rođenja ili obnove.

Jedan primjer koji ilustrira paralelu između korizme i mitologije može biti priča o Demetri, grčkoj boginji plodnosti, koja se povezuje s ciklusima prirode i plodnošću tla. Demetra je u mitološkim pričama često povezana s promjenama godišnjih doba i ciklusom života, smrti i ponovnog rođenja.

U nekim verzijama mita, Demetra prolazi kroz razdoblje tugovanja i odricanja nakon otmice njene kćeri Persefone. Tijekom tog razdoblja, priroda pada u stanje mirovanja i suše, simbolizirajući vrijeme tuge i pokajanja. Kao rezultat toga, zemlja postaje neplodna i neplodna.

Sve te priče i vjerovanja na neki način prikazuju kako nam je kao ljudskim bićima potrebno vrijeme odmicanja, odricanja i razmišljanja o našoj svrsi kako bi spremni ušli u novo doba buđenja prirode.

Objava Zašto se odričemo u korizmi i koja je zapravo svrha ovog vremena pokore? pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.