Cvjetnica je iza nas, blagoslovom maslinovih grančica obilježili smo Isusov ulazak u Jeruzalem i naš ulazak u Veliki tjedan. Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota dani su u kojima se kršćani pripremaju za najvažniji kršćanski blagdan – Uskrs.

Uz Veliki tjedan vezani su običaji koji se često isprepliću u mješavinu narodnih običaja usko vezanih uz crkvene obrede ili uz tekstove iz Biblije koji govore o Isusovoj muci i uskrsnuću. Pripreme u kući i oko nje traju cijeloga tjedna, čiste se kuće i okućnice, nabavlja se hrana i rade kolači, sve mora biti čisto i spremno za Uskrs.

U srijedu vjernici imaju običaj ići na Svetu ispovijed, kako bi, osim čistom kućom, Uskrs dočekali i čiste duše.

aaU podne na Veliki četvrtak prestaju svi radovi u polju i na zemlji se ne radi do Uskrsnog ponedjeljka. U crkvi se obilježava misa večere Gospodnje, koja nas podsjeća na Isusovu posljednju večeru sa svojim učenicima. Na Veliki četvrtak prestaju zvoniti zvona na crkvama i ne zvone sve do Uskrsa. U nekim krajevima zvona se vežu bijelim maramama, a u domovima se bijelim marama pokrivaju ogledala i vežu raspela. Papa tom prilikom pere noge biskupima i svećenicima na službi u Vatikanu, kao što je Isus to učinio svojim učenicima.

Na Veliki petak je zapovijedani strogi post i nemrs. Na taj dan se prisjećamo Isusove muke i boli i to je jedini dan u godini kada se ne održavaju Svete mise. Sve je tiho i tužno, kaže se kako na taj dan „miruje i gora i voda“. U crkvama i vjerskim zajednicama održavaju se procesije križnog puta, kako bi se vjernici što više približili osjećaju Isusove muke i boli. U svijetu te procesije i običaji proživljavanja Isusove muke idu u ekstreme te se ljudi bičuju do krvi ili pribijaju na križ kako bi se iskupili za svoje grijehe, iako niti jedna kršćanska zajednica to ne podržava.

Velika subota je dan posljednjih priprema za Uskrs. Pripremaju se tradicionalna jela kao što su kuhana šunka, hren, mladi luk i rotkvice, peku se gibanice, kuglofi i drugi kolači. Jedan od najpoznatijih običaja je i bojanje jaja, koja tada nazivamo pisanicama jer nekada je jedini način bojanja jaja bio pisanje voskom i bojanje u ljusci od luka.

Mlado povrće i jaja simboliziraju novi početak tj. novi život uskrslog Krista. Na taj dan vjernici obilaze Isusov grob (priređen u crkvi), a hranu koju su pripremili nose na blagoslov. U prošlim vremenima hrana se nosila na blagoslov ujutro na prvu uskršnju misu, a djevojke su nakon mise i blagoslova žurile svojim kućama jer ona koja prva stigne kući, prva će se udati.