U tijeku je postupak javne nabave za I. fazu – prvu dionicu – (I, II i III etapu) rekonstrucije lijevog savskog nasipa između naselja Hrušćica i Nartskih Novaka u dužini 7,177 km s nalazištima materijala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi nešto više od 7 milijuna eura. Rok za dostavu ponuda je 25. rujna. Rok za dovršetak radova je dvije godine od potpisivanja ugovora. Građevinska dozvola za prvu dionicu projekta izdana je u travnju 2024. g. na temelju lokacijske dozvole iz ožujka 2015. g., odnosno produžetka važenja iz svibnja 2017. g., odnosno izmjene i dopune iz listopada 2020. g. za gradnju na česticama k. o. Hrušćica i k. o. Okunšćak.

Materijal za rekonstrukciju nasipa iskapat će se iz inundacije nasipa na lokacijama Nartski Novaki i Otok Nartski. Obuhvat nalazišta materijala definiran je izmjenama i dopunama lokacijske dozvole. Provedena su dva okolišna postupka. Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš proveden je 2014. godine. Postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu proveden je 2017. godine. U oba se postupka utvrdilo da je zahvat prihvatljiv za okoliš te da nije potrebno provesti postupke procjene, odnosno izraditi studiju utjecaja na okoliš ili glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Lokalitet Sava kod Hrušćice (Natura 2000 područja POVS Sava nizvodno od Hrušćice i POP Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje) ključno je mjesto prelaska gornjega u donji tok naše najveće rijeke. Sava ovdje značajno usporava i taloži se naneseni materijal. Pritom se stvaraju staništa za više značajnih vrsta ptica riječnih dolina. Jedini je ovo preostali u velikoj mjeri očuvani dio vodotoka Save od Brežica do Zagreba. Zato što problematika pronosa poplavne komponente riječnoga nanosa u dostupnoj projektnoj dokumentaciji nije tematizirana, za mišljenje smo pitali stručnjake za zaštitu okoliša.

Biolozi: Treba proširiti poplavno područje na mjesta gdje se ne ugrožava stanovništvo

Biolozi se slažu da rekonstrukcija nasipa neće značajno negativno utjecati na ekosustav. Što se tiče nalazišta materijala, iz Udruge Biom napominju da bi oni čak mogli i pridonijeti brojnosti ptica pješčanih odrona. Naši sugovornici međutim ističu da je pretjerano kanaliziranje i stiskanje rijeke zastarjela praksa te da se kroz projekt nije niti pristupilo promišljanju kako proširiti poplavno područje a da se ne našteti stanovništvu i poljoprivrednim posjedima.

“U ovom području, gdje su bitne vrste koje su razmnožavanjem vezane uz erodirane gole površine, iskopi gline, i ako nisu planirani na mikrolokacijama značajnima za bioraznolikost, mogu čak pridonijeti njihovoj brojnosti. Naravno, u tom slučaju iskopi ne bi smjeli biti aktivni tijekom proljeća i ranog ljeta. Bitno je naravno osigurati i da radovi ne stvore uvjete u kojima bi se razvijale invazivne strane vrste i da se nakon završetka radova područje sanira na način da krajobrazno ne narušava vizuru samog područja. Zakonom je jasno definirano kada je potrebno provesti studiju utjecaja na okoliš ili ekološku mrežu. Ali opet upozoravamo na moguću praksu ‘salami slicing’ ako se pokaže da su prikazane aktivnosti samo dio ukupno planiranih. U ovom slučaju su radovi planirani na području Ekološke mreže: području očuvanja značajnim za ptice Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje i području značajnom za očuvanje vrsta i staništa Sava nizvodno od Hrušćice”, odgovorili su iz Udruge Biom na naše upite o mogućem utjecaju zahvata na okoliš.

Iz Udruge Biom ističu da je pretjerano kanaliziranje i ‘stiskanje’ vodotoka zastarjela praksa od koje se u razvijenim državama odustalo. Vodotocima se održivim upravljanjem treba dopuštati da se izlijevaju na što veće područje pod uvjetom da ta poplavna područja nisu naselja ili obrađene površine. S ovim se mišljenjem slaže i Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu prirode i ptica: “Sama rekonstrukcija (popravak) nasipa kao objekta u prostoru nije toliko sporna, iako je šteta da Hrvatske vode nisu istovremeno razmišljale o tome kako dodatno povezati preostale poplavne površine s rijekom Savom i proširiti poplavno područje (prvenstveno južno od sela Sop do Otoka Svibovskog) jer je to najbolja mjera obrane od poplava. Međutim, Hrvatske vode nisu dovoljno evoluirale već i dalje nastavljaju praksu iz 19. i 20. stoljeća. Poznato je da se nasipi dijele samo na dvije kategorije: oni koji su već pukli i oni koji će prije ili kasnije puknuti (ili će količina vode biti tolika da će se jednostavno preko njih preliti), te time daju lažnu sigurnost do prve katastrofalne poplave”, odgovorio je na naš upit.

Županija uvažila mišljenja MZOP-a, Min. kulture i DZZP-a

Hrvatske vode su podnijele upravnom odjelu zahtjev za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (prosinac, 2013.). Ovlaštenik, tvrtka OIKON d.o.o. iz Zagreba izradila je elaborat zaštite okoliša (prosinac, 2013.). Rješenje da za zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš ni glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije donio je u veljači 2014. godine.

Županija donosi rješenje uvažavajući mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode da nije potrebno provesti postupak procjene već da se propisuju odgovarajući posebni uvjeti (siječanj, 2014.). Isto mišljenje donose Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i Konzervatorski odjel uz argument da se radi o već izvedenim nasipima. Od elaborata zaštite okoliša traže da obuhvati aspekt kulturne baštine te nameću propisivanje posebnih uvjeta (siječanj, 2014.). Državni zavod za zaštitu prirode donio je mišljenje da se ocjenom zahvata može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže (siječanj, 2014.).

“[…] Opisani utjecaji u najvećoj mjeri vezani su uz period izgradnje, odnosno zahvatit će male površine staništa […] Doći će do izravnih utjecaja na fizičku strukturu krajobraza, no navedene promjene neće predstavljati gubitak od veće važnosti […] Utjecaj na kulturnu baštinu potrebno je dodatno ustanoviti”, obrazlaže se u rješenju (veljača, 2014.).

Posebni uvjeti izvorne lokacijske dozvole

Uprava za zaštitu prirode MZOP-a utvrdila je uvjete zaštite prirode: 1) radni pojas ograničiti na najmanju površinu, 2) nije dozvoljeno krčiti izvan obuhvata zahvata ni dirati lokve, 3) radove planirati od rujna do kraja veljače, 4) zabrana skladištenja štetnih tvari, 5) onemogućiti svako zagađivanje vodotoka, 6) manipulirati naftom podalje od vodotoka te 6) po završetku radova posijati autohtonu vegetaciju. (srpanj, 2014. g.)

“U razradi daljnje dokumentacije potrebno je definirati pozicije izvora zemljanog materijala za izvedbu nasipa – pozajmišta. Na širem području zone zahvata postoji mogućnost arheoloških nalaza arhitekture i pokretnog arheološkog materijala”, zatražio je Konzervatorski odjel u Zagrebu. (rujan, 2014. g.)

Izmjene i dopune: Definiran obuhvat nalazišta materijala

Lokacijska dozvola izmijenjena je i dopunjena 2020. godine na način da je definiran obuhvat dvaju nalazišta materijala koja se nalaze unutar uređenog inunacijskog područja. Spisu su dodani rješenje iz 2017. i mišljenje iz 2019. godine Zagrebačke županije da je za cjelokupan projekt isključena mogućnost značajnih negativnih utjecaja te posebni uvjeti gradnje koje je propisao Konzervatorski odjel.

Podnijele su Hrvatske vode u svibnju 2017. zahtjev za prethodnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i županija je dobavila mišljenja institucija te na temelju njih izdala rješenje. “Prema mišljenju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, zahvatom će se potencijalno degradirati cca 3 ha površine ciljnog stanišnog tipa 91E0* Aluvijalne šume, odnosno oko 0,06% ukupne površine tog ciljnog stanišnog tipa unutar područja ekološke mreže [HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice] te se može isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja na taj ciljni stanišni tip. S obzirom da su ciljne vrste ptica vezane uz vodena tijela, obale, sprudove i riječne otoke, uklanjanje 0,16% šumskog staništa na području [HR1000002 Sava kod Hrušćice] neće imati značajan negativni utjecaj na ciljne vrste ptica”, navodi se (kolovoz, 2017.).

“Za planirani zahvat Radovi iskopa na nalazištima materijala u savskoj inundaciji na lokacijama Nartski Novaki i Otok Nartski, Hrušćica-Dubrovčak, na području Općine Rugvica u k.o. Hrušćica i k.o. Okunšćak, prethodnom ocjenom zahvata isključena je mogućnost značajnih negativnih utjecaja na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže te je ovaj zahvat prihvatljiv i nije potrebno provesti Glavnu ocjenu zahvata. […] Iskop materijala na nalazištu previđen je u gornjem površinskom dijelu terena do maksimalne dubine od 3 m u kojima se nalaze pogodni materijali za daljnju ugradnju u predmetne nasipe. Površinski sloj humusnog materijala bi se izmicao prije iskopa samog glinenog materijala i deponirao na privremenu deponiju na samom nalazištu te bi se nakon iskopa glinenog materijala koristio za biološku i krajobraznu sanaciju, odnosno revitalizaciju lokacije. […] Adekvatnim oblikovanjem terena i korištenjem autohtonih biljnih vrsta (vrba, joha, jasen) nastale će se depresije urediti s ciljem uspostave staništa za razvoj ciljnih vrsta područja ekološke mreže te povećanja bioraznolikosti“, navodi se u rješenju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije (kolovoz, 2017.)

Ni u rješenju iz 2017. g. niti u mišljenju iz 2019. g. ne spominje se više elaborat zaštite okoliša.

Stanje postojećeg nasipa

Postojeći nasip podignut je 60-ih godina 20. stoljeća te nije obuhvaćen rekonstrukcijom 80-ih. Izgrađen je uglavnom od glinenih materijala, no kod Hrušćice, gdje je utvrđeno značajno procjeđivanje, ustanovljena je mješana pjeskovito-šljunkovita građa. Visina mu se kreće od 3,5-5 m s krunom širine 3,8-4,8 m i nagibima pokosa oko 1:2. Nakon poplave 2010. g. interventno su sanirana mjesta procjeđivanja nasipa i temeljnog tla na lokacijama Hrušćica, Otok Nartski i Abesinija.

“Vrlo visoki vodostaj rijeke Save u rujnu 2010. godine pokazao je loše točke sustava obrambenih nasipa na lijevoj obali rijeke Save na potezu od ušća GOK-a pa sve do uzvodnog prilaza skeli u mjestu Lijevi Dubrovčak. Dionica lijevog nasipa Hrušćica-Nartski Novaki pokazala se ne samo nedostatnom svojom visinom već su se na mnogim mjestima pojavila opasna procjeđivanja kroz tijelo i temeljno tlo, a naročito na dijelu nizvodno od ušća GOK-a u Savu, odnosno na mjestu neadekvatne sanacije bivšeg odlagališta smeća u inundaciji na lokaciji Abesinija”, obrazlažu Hrvatske vode vodopravne uvjete za dionicu kod Hrušćice. (2012. g.)

“Na dionici uzvodno od skele u Dubrovčaku, tijelo nasipa je pokazalo relativnu stabilnost s malim procjeđivanjem ispod zečjeg nasipa, tako da se na toj dionici radi samo nadvišenje krune nasipa izvedbom armiranobetonskog zida”, obrazlaže se dionica kod Dubrovčaka (2012. g.).

Novi nasip u punoj funkciji tek nakon sniženja kote praga preljeva Jankomir

Rekonstrukcija nasipa obuhvaća zahvate kojima je cilj postizanje uvjeta nadvišenja krune iznad razine velike vode rijeke Save 100-godišnjeg razdoblja pojavljivanja za 120 cm. Glavni projekt obuhvaća izgradnju zaštitnog betonskog zida visine 80 cm duljine 518 m u Hrušćici, nadogradnju postojećeg nasipa u dužini od 6.592,82 m za visinu od 11 do 133 cm, izgradnju berme sa servisnom cestom uz zaobalnu nožicu nasipa, izgradnju triju prijelaznih rampi te izgradnju propusta uz nožicu nasipa na vodnoj strani radi osiguranja prolaza preko otjecajnog kanala. Ukupna duljina rekonstrukcije iznosi 7121,82 m.

Ipak, nadvišenje od 1,20 metara projektirano je za slučaj realizacije planiranog sniženja kote praga jankomirskog preljeva za 60 cm. Dotle će projektirani nasip nadvisivati proračunate maksimalne vodne razine za 0,60 metara. Predstavljen je u projektnoj dokumentaciji i grafički prikaz vodnog lica, no ovaj crtež napravljen je na podlozi snimanja uzdužnog profila Save iz davne 2004. godine, pa više nije relevantan.

Betonski zid i dvije jame u Natura 2000 području

Betonira se zbog nedostatka prostora za adekvatno proširenje nasipa. Armiranobetonsku monolitnu konstrukciju čini zid presjeka širine 30cm i visine 80cm, upet u horizontalnu gredu pravokutnog presjeka. Greda se proteže ispod cijele duljine zida i naglavni je element oko 270 mikropilota na kojima se temelji konstrukcija. Piloti su međusobno udaljeni 2,30-3 m. Os zida je prema osi nasipa udaljena za 1,50 m prema vodnoj strani. U zaobalju zida izvodi se kruna nasipa širine 4 m. Zid je projektiran u duljini od 518 metara sa svrhom da štiti naselje Hrušćica.

Niveleta nasipa diže se za 11-133 cm. Na postojeću krunu i pokos nasut će se novi zemljani materijal koji će biti iskopan na području zahvata. Nalazišta glinenog materijala nalaze se u pojasu inundacije. Zone iskopa unutar nalazišta su definirane tako da u konačnici izgledaju kao prirodne depresije. Prilikom geotehničkih istražnih radova detektirani su na površini praškasti i glinoviti materijali, a na većim dubinama pijesci i šljunci. Projekt eksploatacije nalazišta materijala tek ima biti izrađen s obzirom na posebne uvjete koje su postavili arheolozi.

Hidraulički proračun izvršen je na temelju matematičkog modela ‘Sustava obrane od poplave Srednjeg posavlja’ iz 2010. godine. Učinjena je i hidrološko-hidraulička analiza u kojoj se sagledavaju kote krune lijevoobalnog i desnoobalnog nasipa, na temelju čega je odabrana varijanta rješenja. Hidrološkom studijom razmotrene su visoke vode u razdoblju 1975.-2010. godine. Definirani su analitički vodni valovi kroz pet nepovoljnih situacija na slivu Save, i to na profilima Save u Jesenicama, Jasenovcu i kod Crnca, Kupe kod Jamničke Kiselice te Une na postaji Hrvatska Kostajnica.

Arheolozi postavili značajne posebne uvjete gradnje

Prihvatio je Konzervatorski odjel u Zagrebu 2019. godine izmjenu projekta s nalazištima zemljanog materijala uz ispunjenje uvjeta zaštite kulturne baštine. Arheolozi će prije početka radova prikupiti uzorke i kartirati položaje nalaza (faza 1). Potom će, da bi utvrdili radi li se o arheološkom nalazištu, napraviti mrežni iskop sondi veličine 50×50 na utvrđenim pozicijama (faza 2). U slučaju pronalaska vršit će se zaštitno iskopavanje pozicija te utvrditi vrijednost nalaza i eventualni dodatni uvjeti gradnje.

U neposrednoj blizini nalazišta zemljanog materijala  Otok Nartski i Nartski Novaki za nadogradnju nasipa nalaze se arheološka nalazišta: Šljunčara, Novaki Nartski (nalaz ostave srednjovjekovnog oružja i oruđa) i Insula (potencijalni antički arheološki lokalitet), te Nart Savski – Crkvišće (srednjovjekovno nalazište) i Bok (srednjovjekovna utvrda – čardak), kao i povijesni prijelaz preko Save prema Ščitarjevu.

Objava Rekonstrukcija nasipa kod Hrušćice: Javna nabava u tijeku, ekološki i arheološki izazovi pred nama pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.