Na globalnoj razini baci se jedna trećina proizvedene hrane. U Hrvatskoj se radi o 286 tisuća tona godišnje, od čega se 24% odnosi na poslovni sektor, a 76% na kućanstva. Poražavajući su ovo podaci u ravni s činjenicama da je preko 2 milijarde ljudi danas pretilo, a 800 milijuna pothranjeno. Do 35% djece do 5 godina zahvaćeno je zaostatkom u rastu, iscrpljenošću ili prekomjernom tjelesnom masom.

Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva jučer su se okupili u Poduzetničkom inkubatoru u Velikoj Gorici da predstave rješenja i inovacije koji mogu unaprijediti održivost i otpornost sustava vezanih za hranu u urbanim sredinama. Radi se o završnoj međunarodnoj konferenciji “Transformacija urbanog sustava hrane” četverogodišnjeg projekta Cities2030 – Uspostava snažnog i održivog sustava opskrbe hranom FOOD2030. Projekt je financiran iz programa HORIZON2020 s ukupno oko 11,8 milijuna eura. U projektu je sudjelovao 41 lokalni akter iz 20 država.

Živi laboratoriji i ključevi za implementaciju tehnologije

Maarten Ameye iz flamanske tvrtke INAGRO predstavio je ‘živi laboratorij’ AGROTOPIA (Roeselare, Belgija). Smješten u lučkome dijelu grada te koristeći toplinu obližnje spalionice otpada, ovaj poligon testira nove stakleničke tehnologije. ‘Vertikalna farma’ ostvaruje značajno veći prinos uz značajno manji utrošak vode i značajno manju primjenu pesticida i gnojiva. Ipak, ova je metoda značajno skuplja i troši značajno više energije.

Anketa koju su proveli među 611 belgijskih farmera otkrila je da čak 39% njih ne vidi budućnost svoga posla. Dok će većina od 44% izvore prihoda tražiti kroz dodatne aktivnosti i jaču integraciju u proizvodno-opskrbne lance, tek jedna trećina farmera planira intenzifikaciju proizvodnje kroz robotizaciju i automaciju.

“Digitalna poljoprivreda nisu dron i mobitel, nego proces prikupljanja i korištenja podataka”, naglasio je Blagoja Mukanov iz makedonske tvrtke AgFutura Technologies. Digitalni proizvodi četvrte i pete poljoprivredne revolucije malim i srednjim farmerima prvenstveno bi trebali služiti kao alati za prikupljanje podataka s ciljem učinkovitijeg donošenja odluka. Obitelj digitalnih poljoprivrednih tehnologija, kazao je, dijeli se na tehnologije za pozicioniranje (npr. GPS), za snimanje (npr. dron za snimanje) te za primjenu (npr. dron za prskanje).

Kako su u usporedbi s agrokorporacijama mali i srednji poljoprivrednici značajno manje otporni na izazove visokih početnih troškova, potrebe za zaposlenicima, pristupa znanju i infrastrukturi, pitanja regulacije i pritiske tržišta, AgFutura im nudi podjelu troškova utemeljenu na pretplati. “Visina troškova je stvar percepcije. Ključ je u modelu kako ove tehnologije, koje mi razvijamo, pružiti farmerima”, rekao je.

Samo 3,4% svih startapa u Europskoj unije tiče se prehrambene industrije. Predstavnik EIT Food HUBa Hrvatska Filip Stipančić objasnio je kako inovacijska agencija Smion u suradnji sa zagrebačkim Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom pruža podršku poduzetnicima, inovatorima i startapima vezanima uz hranu putem programa inkubacije, akceleracije i korporativnih inovacija. Istaknuo je da Hrvatska predvodi listu zemalja rastućih u inovacijama.

Problem povjerenja u autentičnost hrane

Primjena novih tehnologija proteže se kroz cijeli proizvodno-opskrbni lanac. Tomaž Zadravec iz neprofitne organizacije Innovation Technology Cluster predstavio je primjenu blockchain tehnologije u borbi protiv prijevara u prehrambenom sektoru i unaprjeđenju integriteta prehrambenog sustava. Lokalni akteri iz šire okolice Murske Sobote u Sloveniji uključili su se u projekt praćenja porijekla hrane od proizvođača preko prijevoznika i prerađivača do opskrbljivača. Cijeli ovaj proces potrošaču postaje dostupan skeniranjem barkoda na prodajnom mjestu.

Čak 40% potrošača ne vjeruje u autentičnost hrane koju kupuju, izložio je Zadravec šokantne podatke Europskoga instituta za inovaciju i tehnologije. Najčešće prijevare oko hrane odnose se na neadekvatno označavanje proizvoda (47%), lažni marketing (20%) nedozvoljene procese proizvodnje (16%) i manipulaciju certifikatima kvalitete (15%). U Hrvatskoj se ovo odnosi na oko 20% maslinovog ulja, 10-15% meda te oko 10% ribljih proizvoda.

Nepovjerenje u kvalitetu hrane koju distribuiraju veliki opskrbni lanci jedan od glavnih razloga kupnje lokalno proizvedene hrane. Pokazuju ovo preliminarni rezultati istraživanja koje je u sklopu projekta provedeno na 4800 pojedinaca iz 20 država. Rezultate je objasnila Selma Vaska sa Sveučilišta u Veneciji.

Ovo posebno vrijedi za Hrvatsku: “Lokalno proizvedena hrana smatra se ključnim dijelom lokalnog identiteta i kulture, odražavajući povijest i tradicije regije. Ispitanici su često spominjali kvalitetu i autentičnost lokalno proizvedene hrane, uspoređujući je s masovno proizvedenom ili uvezenom robom”, rekla je Vaska.

Zdravi obroci, ostaci od hrane, stare sorte, bez kemikalija…

Predsjednica TZZŽ Ivana Alilović na konferenciji je promovirala gastronomsku ponudu Zagrebačke županije. Terhi Välisalo iz Savjetodavnog centra za seoske žene predstavila je projekt uvođenja zdravih obroka u finske škole. Välisalo je kazala da se do zdravog menija došlo izračunom količine potrebnih hranjivih tvari te procjenom prihvatljivosti kvalitete okusa u usporedbi s brzom hranom.

Na pitanje o sudbini odbačenih obroka u Velikoj Gorici odgovorio je Marijan Galović iz VG Čistoće. Njegovim izlaganjem bavit ćemo se u posebnom članku.

Zvjezdana Sirk Novak iz JYSKa predstavila je urbani voćnjak nedavno zasađen kod Osnovne škole Nikole Hribara u Velikoj Gorici. Istaknula je da je JYSKov voćnjak osmišljen kao samoodrživi ekosustav komplementarnih biljaka. Primjenom principa permakulture uz odabir starih i otpornih sorti ovoj održivoj varijanti voćnjaka neće trebati ni kemikalije ni umjetna gnojidba.

O politikama urbane prehrane (Milanski pakt o urbanoj prehrani) i sprječavanju nastanka otpada od hrane govorili su Emil Tuk iz Odjela za urbanu prehranu Grada Zagreba i Gordana Matašin iz Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

Konferenciju je otvorila ravnateljica Razvojne agencije Grada Velike Gorice Mateja Kalisar. Glavno izlaganje aktivnosti projekta Cities2030 predstavile su ispred VE-GO-RE Violeta Crnogaj i Blanka Kovač Walaitis te Mario Konić i Damir Lučić iz tvrke Inventivna rješenja d.o.o. iz Velike Gorice. Uz razne inicijative edukacije i umrežavanja tijekom proteklih četiriju godina, poseban naglasak bio je stavljen na aktivnosti Dobrovoljnog sporazuma “Zajedno protiv otpada od hrane”, koji će se provoditi u Velikoj Gorici te označava vrlo važno povezivanje između Grada Velike Gorice, Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Objava Hrana koju jedemo može biti bolja: Uvidi s konferencije o održivosti u Velikoj Gorici pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.