Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije objavila je Informaciju o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš proširenja kapaciteta autoceste A1 Zagreb – Karlovac – Bosiljevo za dionicu Zagreb – Karlovac. Ishođenje okološnog rješenja preduvjet je za ishođenje lokacijske dozvole. Elaborat zaštite okoliša izradio je INSTITUT IGH d.d. iz Zagreba. Nositelj zahvata su HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. iz Zagreba.

Planirano je proširenje kapaciteta postojeće dionice Zagreb – Karlovac dogradnjom kolnika trećim voznim trakom u oba smjera. U poprečnom presjeku planira se svakom kolniku dodati po jedan prometni trak širine 3,75 m. Os postojeće trase se zadržava cijelom duljinom osim na lokacijama većih mostova i vijadukta (most Kupčina, most Kupa – Kupa, vijadukt Orlovac), gdje je planirano izmještanje kolnika zbog izgradnje novog mosta uz postojeći objekt na tim lokacijama. Duljine ovih devijacija su oko 1300 m.

Nova čvorišta Stupnik, Ašpergeri i Selce

Budući da će trenutne naplatne postaje biti uklonjene prije realizacije zahvata, u oba smjera se planiraju još tri prometna traka za prolazak bez registracije. Od čvora Lučko planira se proširenje postojećeg kolnika na četiri vozna traka u smjeru Zagreb – Karlovac, a na udaljenosti oko 340 m od točke registracije kolnik se proširuje za još jedan trak. U smjeru Karlovac – Zagreb kolnik se s tri traka proširuje i uklapa na postojećih pet traka.

Uz proširenje autoceste izgradit će se još tri nova čvorišta – Stupnik, Ašpergeri i Selce. Rekonstuirat će se čvorište Jastrebarsko i izgraditi novi interni nadvožnjak Lučko.

Novi čvor Stupnik planiran je za spajanje naselja južno od Zagreba, a lociran je oko 1,5 km nakon naplatne postaje Lučko u pravcu Zagreba. Predložena je koncepcija čvorišta kojom bi se autocesti moglo pristupiti i sa sjeverne i sa južne strane. Sa sjeverne strane predviđena je spojna cesta od Ž3067 do sjevernog rotora u sklopu koje će se izgraditi nadvožnjak preko željezničke pruge te objekt preko postojećega vodotoka.

S južne strane spojna cesta kreće od gradske prometnice Gornjodemerske ulice (koja se postojećim podvožnjakom u trupu autoceste nastavlja na Ž3067) do južnog rotora, predviđen je objekt preko postojećega vodotoka. Sjeverni i južni rotor međusobno se povezuju novim podvožnjakom u trupu autoceste.

Čvorište Ašpergeri predviđeno je između planiranoga čvorišta Stupnik i postojećega čvorišta Donja Zdenčina. Čvorište Ašpergeri je u blizini istoimenog mjesta s istočne strane autoceste ali zapravo mu gravitira i stanovništvo naselja Rakov Potok sa zapadne strane. u iskoristit će se i postojeća nekategorizirana prometnica koju se predviđa rekonstruirati zajedno si postojećim podvožnjakom u trupu autoceste. Spojne ceste priključit će se kružnim raskrižjima na postojeću cestu pri čemu će se s južne strane iskoristiti postojeća nekategorizirana cesta koja se planira rekonstruirati te kružnim raskrižjem omogućiti pristup rampama čvorišta.

Sa sjeverne strane planirana spojna cesta prelazi preko vodotoka kojega se predviđa premostiti propustom. Obje južne rampe te sjeverna ulazna rampa na autocestu prelaze preko postojećih kanala stoga su za njihovo premošćivanje planirani propusti. Spojne ceste manjim dijelom prolaze blizu postojećih stambenih objekata koji nisu predviđeni za rušenje te će se izvođenje radova organizirati uvažavajući tu činjenicu.

Idejnim rješenjem predviđena je rekonstrukcija čvorišta Jastrebarsko zbog rušenja postojećih nadvožnjaka i izgradnja novog nadvožnjaka u čvorištu, nešto izmaknutog u odnosu na postojeći. Zbog toga se izmješta dvosmjerna rampa preko novog nadvožnjaka, ukida se jednosmjerna rampa za smjer Karlovac i gradi nova jednosmjerna rampa za smjer Karlovac. Ostale jednosmjerne rampe se prilagođavaju novoj širini kolnika autoceste.

Zbog gradnje novog nadvožnjaka u čvorištu, nadvožnjak putnog prijelaza lokalne ceste se pomiće cca 25 m u smjeru Karlovca i gradi se novi putni prijelaz. Ovim je rješenjem ujedno izbjegnuto postojeće preplitanje prometa na dvosmjernoj rampi čvorišta. Rampe svih novih čvorišta i dijelova rekonstruiranog čvorišta Jastrebarsko projektirane su za računsku brzini 40, odnosno 60 km/h. Duljine trakova za ubrzanje i usporenje na čvorištima iznose najmanje 250 m.

Čvorište Selce omogućuje novi priključak grada Karlovca uz ukidanje postojećeg čvorišta. Čvorište je projektirano u skladu s prostornim planom. Predviđeno je tipa trube sa spojnom cestom prema postojećem semaforiziranom križanju na brzoj gradskoj prometnici na ulazu u grad Karlovac. U istom je križanju ovo čvorište priključeno na državnu cestu D1. Prostornim planom je predviđeno križanje spojne ceste s budućom obilaznicom grada Karlovca preko kružnog raskrižja. Prema generalnom urbanističkom planu Grada Karlovca i urbanističkom planu uređenja gospodarsko-servisnog predjela Selce, predviđen je priključak buduće poslovne zone na spojnu cestu čvorišta Selce, također tipa kružnog raskrižja.

Na višoj razini projektne dokumentacije ovo raskrižje će biti obuhvaćeno zahvatom novog čvorišta Selce, te usklađeno s projektom prometnica poslovne zone.

Rušit će se i graditi novi vijadukti, most i nadvožnjaci

Objekti preko autoceste (nadvožnjaci Perković, Zdenčina I, Zdenčina II, Desinec, Jastrebarsko I, Jastrebarsko II, Sljeme, Lazina i Draganić) će se rušiti i paralelno, na približno istoj, malo izmještenoj lokaciji graditi novi objekti uz minimalnu devijaciju priključnih postojećih cesta. Ovisno o uvjetima na lokaciji, novi nadvožnjaci se mogu graditi i na istoj lokaciji ako se može osigurati odvijanje lokalnog prometa obilaznim smjerom. Podvožnjaci u trasi će se ili dograditi na postojećoj lokaciji ili rušiti i graditi novi na približnoj lokaciji, što će se utvrditi detaljnom razradom projekta.

Na lokacijama most Kupčina, most Kupa-Kupa i vijadukt Orlovac je potrebno izgraditi nove objekte veće širine od postojećih, zbog dogradnje trećeg prometnog traka. Proširenje postojećih objekata nije moguće, tako da će biti potrebno izgraditi nove objekte i izvesti tlocrtnu devijaciju autoceste na tim lokacijama.

Dvije varijante vijadukta Orlovac, jedna ugrožava obiteljske kuće

Trasa autoceste na vijaduktu Orlovac prelazi preko lokalne ceste uz koju su izgrađene obiteljske kuće vrlo blizu postojećeg objekta. Proširenjem autoceste i izgradnjom vijadukta sa 3 prometna i jednim zaustavnim trakom neke od najbližih postojećih kuća bile bi ugrožene i morale bi se rušiti. To je bio razlog da se predvidi devijacija trase zbog izgradnje novog, šireg vijadukta na sjevernoj strani sadašnjeg kolnika, smjer Zagreb-Karlovac.

Tom bi se devijacijom rušila jedna postojeća nenastanjena i ruševna kuća, koja nije uvedena u Katastar i nalazi se većim dijelom na katastarskoj čestici autoceste (oznaka X na Slici 2.2.1.1.). Drugi vijadukt na kolniku u smjeru Zagreba bi se izgradio unutar parcele postojeće autoceste, paralelno sa sjevernom devijacijom i vijaduktom na njoj. Na taj način kuće na južnoj strani autoceste neće biti ugrožene.

Na dionicama autoceste koje ne prolaze vodozaštitnim područjima planira se raspršeni sustav odvodnje otvorenim kanalima kakvi su izgrađeni na postojećoj trasi autoceste. Na dijelu koji prolazi III. zonom sanitarne zaštite planira se sustav kontrolirane odvodnje. Proširena autocesta bit će opremljena sustavom zaštite od buke, cestovnom rasvjetom, prometnom signalizacijom i opremom.

Projekt je dio Transeuropske prometne mreže (TEN-T) – osnovna mreža („Core“): Mediteranski koridor kroz Hrvatsku tj. pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta, zajedno s lukom Rijeka (“core port”). Projekt je definiran Strateškim nacionalnim dokumentima Republike Hrvatske i dio je mreže autocesta Republike Hrvatske. – Projekt je u skladu sa svim Strateškim i planskim dokumentima na regionalnoj i lokalnoj razini, a područje projekta bilježi rast gospodarstva i uz autocestu je planirano niz poslovnih zona.

Elaborat, iz kojega je preuzeta većina teksta ovoga članka, možete u cijelosti pročitati OVDJE, a informaciju OVDJE.

Objava Proširuje se A1 od Zagreba do Karlovca za jedan vozni trak, u planu su tri nova čvorišta pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.