Zimska idila. Nekoliko je dana padao snijeg. Stope vode do najudaljenije parcele gradskih vrtova, što je od livade, a potom i šume, dijeli uska cesta. Žamor i graja na hranilici za ptice. Odmah su ovdje sjenice i crvendaći. Kod drugih ptica prevladava glad i strah od čovjeka kopni. Najednom kreće drama.

Napad grabljivice spriječila je šojka. Tek što se kobac imao obrušiti, opazila ga je i počela oponašati njegov zov. Raspršilo se jato vrabaca, odletjele su zebe, na hranilištu je zavladala tišina. Ipak, kobac će se pritajiti i čekati novu priliku jer bez plijena će teško preživjeti hladnu siječanjsku noć.

Kao što jabuke privlače drozdove, batokljuna lješnjak, lojne kuglice djetlića, tako veći broj ptica pjevica na hranilište privlači najmanjeg jastreba naših šuma. Za neke je kobac nepoželjan gost, no šojka iz anegdote u proljeće će vrebati na jaja i ptiće. Priroda se samoregulira.

Priča o kopcu naslovni je tekst novog izdanja serije Ptice Zagrebačke županije. U prvome dijelu izlažemo opis i ekologiju ove ptice iz obitelji jastrebova Accipitridae prema istraživanjima vodećeg eksperta za ovu pticu Iana Newtona.

Uz škanjca Buteo buteo i vjetrušu Falco tinnunculus, kobac Accipiter nisus je najčešća grabljivica u Hrvatskoj i Europi. Ženka je primjetno veća od mužjaka, a razlika u veličini između spolova jedna je od najvećih zabilježenih u ptičjem svijetu. Mužjak je veličine 29-34 cm s rasponom krila 58-65 cm. Ženka zna biti i do 25% veća od njega. Ona je dužine 35-41 cm s rasponom krila 67-80 cm. Masa mužjaka je u rasponu 110-196 g, a ženke 185-342 g. (Svensson, BLI).

Mužjaka prepoznajemo po plavkasto sivom perju i narančastim prugastim donjim dijelom. Ženka i mladi su odozgo smeđi sa smeđim prugastim donjim dijelom.

Zabilježeno da lovi 120 vrsta ptica

Kobac se hrani gotovo isključivo pticama. Najvažnija su mu hrana male ptice pjevice. Ima izrazito oštar vid. Kratki kljun prilagođen je čerupanju perja i trganju mesa. Plijen hvata i ubija dugačkim nogama i kandžama. Newton opisuje sedam načina na koje kobac lovi: kratki lov s osmatračnice, visoki let i obrušavanje, let uz konture terena, lov iz zasjede, niska patrola, lov uz pomoć zvuka i lov pješice. Mužjaci češće love u šumskim, a ženke na poluotvorenim i mozaičnim staništima.

Među najvažnijom lovinom su im sjenice, zebovke, vrapci i strnadice, a hrane se i golubovima i grlicama. Dok mužjak pretežno lovi ptice mase do 40 g, povremeno do 120 g, ženke love veće ptice, čak i do 500 g. Plijen su im sve ptice koje mogu uhvatiti. Zabilježeno je da love 120 vrsta, uglavnom odrasle ptice i poletarce, od kojih se ističu od kopca dvostruko teži golub grivnjaš Columba palumbus i šumska šljuka Scolopax rusticola (BWP, Newton, BLI).

Svake godine gradi novo gnijezdo

Kobac je gnjezdarica šume. Za gniježđenje preferira crnogorična stabla. Sezona traje od kraja travnja do početka kolovoza. Svake godine gradi novo gnijezdo, a na pogodnim mjestima za gniježđenje njegov teritorij, koji pomno čuva, obuhvaća skupinu starih gnijezda. Ponekad se gnijezdi i u većim gradskim parkovima (Newton b).

Životni vijek mu je kratak. U prosjeku žive tek 4 godine, maksimalno 10-11 godina. Kako spolno sazrijevaju nakon 1-3 godine, velike su razlike u reproduktivnom uspjehu pojedinih ženki. Dok njih 5% podigne 50% sljedeće generacije, čak 78% iza sebe ne ostavlja potomstvo (Newton b).

Premda su zabilježeni različiti slučajevi bigamije, kopci su barem sezonalno monogamne ptice. Ženka u gnijezdo polaže 4-6 jaja. Vrijeme inkubacije je 33-35 dana po jajetu, 39-42 dana za cijelo leglo. Poletarci napuštaju gnijezdo nakon 23-30 dana. Mladi mužjaci napuštaju gnijezdo ranije nego ženke (BWP).

Brižni roditelji rade od jutra do mraka

Uspjeh kopčeva gnijezda u korelaciji je s održanjem mase ženke u razdoblju gniježđenja. Procjene su da je potreba za hranom gnijezda najmanje 6 kg, s četiri ptića i do 13 kg hrane tijekom prvih tridesetak dana. Potrebno je mužjaku da ih opskrbi loviti 16 sati dnevno u ovom periodu (Newton). Studija je pokazala da je samo 10%-ak posto pokušaja lova u zimskim uvjetima uspješno (Krams i sur.).

Newton opaža tri faze ponašanja ženke nakon izlijeganja ptića, među kojima je prijelaz na svakom od triju promatranih gnijezda bio postepen. U prvoj fazi od 7-8 dana ženka gotovo cijelo vrijeme leži na tek izleženim ptićima. Na ovaj ih način grije i brani od grabežljivaca. Od gnijezda se udaljava samo da bi pokupila i razdijelila ulov.

U ranom periodu lovi isključivo mužjak. On donosi plijen, uglavnom obezglavljen i potpuno očerupan, u blizinu gnijezda te zove ženku da ga pokupi. Prvih nekoliko dana mladunci jedu crveno mišićno tkivo i iznutrice, a ženka ostatak. Što su stariji, sve im je više hrane potrebno, pa ženki preostaju nepoželjni i oni dijelovi koje ptići još uvijek ne mogu probaviti, npr. noge.

U sljedećoj fazi ženka većinu vremena provodi na stršku u blizini gnijezda. I dalje sakuplja plijen koji donese mužjak, ali i sama ponekad lovi. Nakon 12-15 dana mladunce više ne treba grijati osim za vrijeme jake kiše kada majka stoji nad njima raširenih krila. Sada su je već sposobni i uzbuniti ako osjete da im prilazi predator, najčešće jastreb Accipiter gentilis, šojka Garrulus glandarius, šumska sova Strix aluco, vjeverica Sciurus vulgaris i kuna zlatica Martes martes.

Konačno, ženka se na duže periode udaljava od gnijezda ili ga sasvim napušta. Ptići su već opernaćeni i kadri da se kandžama brane. Mužjak i dalje donosi plijen, no tek ga djelomično ili uopće ne čerupa. Ako je ona u blizini, predaje ga ženki, u suprotnom ga ostavlja na rubu gnijezda bez pokušaja da nahrani mlade. Ptići se sve više hrane sami. Jedu sve osim prsne kosti, ramenog pojasa i krila uhvaćene ptice. Za razliku od prvih dviju faza, ženka više ne čisti gnijezdo od ostataka hrane i gvalica.

Newton je opazio da su u prvih 18 dana, dok ih je hranila majka, ptići uglavnom dobivali jednaku količinu mesa. Ženka se kreće po rubu gnijezda da svakoga podjednako nahrani. Kompeticija i agresija javljaju se kasnije, a kada su se sami počnu hraniti u gnijezdu, slabije jedinke ostajaju bez zalogaja. Unatoč tome što nema razlika u unosu hrane između spolova, mladi mužjaci brže se opernate i ranije napuste gnijezdo. U trenutku napuštanja gnijezda, ženke su uglavnom dvostruko veće mase od mužjaka.

Domaća populacija stabilna

U Hrvatskoj je kobac redovita gnjezdarica, preletnica i zimovalica. Gnijezdeća populacija procijenjena joj je 2013. godine na 4500-5500 parova (Kralj).

Europske su populacije uglavnom stanarice. Sele se ptice sa sjevera Skandinavskog poluotoka, a gnjezdarice srednje Europe su djelomične selice. Mladunci se sele češće i dalje od odraslih, a mužjaci obaju dobnih populacija češće i dalje od ženki. Postoje indicije da su kopci vjerni području zimovanja (Kralj).

Europske populacije zimuju u južnijim dijelovima gnijezdećeg areala. Selidba traje od kolovoza do studenoga, a najintenzivnija je u listopadu te od kraja ožujka do lipnja. Sele se danju pojedinačne ptice. Ujesen se mladunci sele prije odraslih, a mužjaci prije ženki. U proljeće selidba odraslih ptica završava u travnju, a mladunci se sele u svibnju i lipnju (Kralj).

BLI – BirdLife International, Species factsheet: Eurasian Sparrowhawk Accipiter Nisus (2025) (LINK) BWP – Brids of Western Palearctic vol. 2 (LINK) Ciceron – Divination (LINK) Gotmark/Post – Prey Selection by Sparrowhawks, Accipiter nisus: Relative Predation Risk for Breeding Passerine Birds in Relation to their Size, Ecology and Behaviour (Philosophical Transactions: Biological Sciences, 1996) (LINK) Hyginus – Fabulae (prev. Mary Grant) (LINK) Kralj – Kobac (u “Atlas selidbe ptica Hrvatske”, HAZU, 2013.) (LINK) Krams i sur. – Attacks of songbirds in mixed-species flocks by Eurasian Sparrowhawks: strategies of predators and potential prey (Journal of Field Ornithology, 2020.) (LINK) Newton – Feeding and development of Sparrowhawk Accipiter nisus nestlings (Journal of Zoology, London, 1978.) (LINK) Newton b – Highlights from a long-term study of Sparrowhawks (British Birds 101, 2008.) (LINK) Plinije Stariji – The Natural History (LINK) Skok – Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (LINK) Svensson – Ptice Hrvatske i Europe (Biom, 2018) (LINK)

Objava FOTO Kobac ptičar (1): Strah i trepet idiličnih zimskih hranilišta pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.