Noćas, s 29. na 30. ožujka, završava zimsko i počinje ljetno računanje vremena. Kazaljke će se pomaknuti jedan sat unaprijed, s 2 na 3 sata ujutro. Time će se dan produljiti, ali ćemo izgubiti sat sna.

Prema Uredbi Vlade, ljetno računanje vremena ove godine trajat će do 26. listopada. Promjena sata utjecat će i na obračun električne energije – struja potrošena između 8 i 22 sata naplaćivat će se po višoj tarifi, dok će ona između 22 i 8 sati biti obračunata po nižoj tarifi, izvijestili su iz HEP-a. Vozači automobila još neko vrijeme morat će koristiti dnevna svjetla, budući da je prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama obavezno paljenje svjetala od 1. studenoga do 31. ožujka.

Utjecaj na zdravlje

Iako ljetno računanje vremena donosi više sunčanih sati u poslijepodnevnim satima, što može smanjiti troškove rasvjete, brojni stručnjaci upozoravaju na negativne posljedice. Gubitak jednog sata sna može kod nekih osoba izazvati poremećaje spavanja i privremene zdravstvene tegobe poput umora, razdražljivosti i problema s koncentracijom.

Pitanje sezonskog pomicanja sata tema je rasprava već desetljećima. Europska komisija je još 2018. predložila ukidanje pomicanja sata, no države članice do danas nisu postigle dogovor. Različiti zemljopisni položaji i potrebe pojedinih država razlog su zašto se još nije odustalo od ove prakse.

Povijest pomicanja sata

Koncept ljetnog računanja vremena prvi je spomenuo Benjamin Franklin još 1784. godine, no tek 1996. godine Europska unija standardizirala je pravila za sve članice. Od tada, pomicanje sata primjenjuje se u cijeloj Uniji, uključujući i Hrvatsku.

Iako se svake godine ponovno postavlja pitanje treba li ukinuti ovu praksu, pomicanje kazaljki zasad ostaje sastavni dio našeg rasporeda.

Objava Večeras se mijenja sat: Počinje ljetno računanje vremena pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.