U petak, 3. listopada 2025. godine, u Galeriji Galženica otvorena je obljetnička izložba „Galženica: urbana utopija na periferiji”, kojom je obilježeno 50 godina od početka izgradnje radničkog stambenog naselja Galženica III te 45 godina djelovanja Doma kulture Galženica. Izložba je dio programa jubilarnih 30. Dana europske baštine u Hrvatskoj, koji se ove godine održavaju pod temom Graditeljska baština: prozor prema prošlosti, pogled u budućnost.

Izložbu su otvorile viša kustosica i voditeljica Galerije Galženica Antonia Vodanović, autorica urbanističkog rješenja za izgradnju naselja Galženica III Hrvojka Paljan te predstavnica Grada Velike Gorice Martina Lacković Sliško, viša stručna savjetnica za kulturu, koja je izložbu i proglasila otvorenom.

Autorica izložbe, kustosica i voditeljica istraživanja je Antonia Vodanović, dok dizajn izložbenog postava potpisuje Nikola Križanac. U istraživačkom timu sudjelovali su Tin Marušić, student povijesti umjetnosti, te Nela Drach i Merjem Memić, studentice etnologije i kulturne antropologije. U sklopu projekta nastala su i dva nova umjetnička rada nagrađivanih mladih autora: fotografska serija „Kamen temeljac” Ivana Buvinića te konceptualni rad „Outsourcing” Ivana Gundića, realiziran u suradnji s velikogoričkim pjesnikom i kantautorom Zlatkom Majsecom. Prikazan je i rad Božene Končić Badurine – videodokumentacija kolektivnog performansa „U pola dva na trgu” iz 2013. godine, kao i dokumentarne fotografije Renata Glogovčana iz 2003., koje bilježe urbanu transformaciju trga.

Riječ je o interdisciplinarnoj izložbi hibridnog tipa, u čijem su nastanku sudjelovali povjesničari umjetnosti, studenti, etnolozi i suvremeni umjetnici. Izložba je koncipirana kroz dvije vizualno-narativne cjeline koje se razlikuju metodološkim pristupom i okvirima, s ciljem što kompleksnijeg sagledavanja povijesti i identiteta naselja Galženica.

Gornja etaža galerije fokusirana je na istraživanje medijske slike o izgradnji i životu naselja kroz novinske članke, oglase, karikature i dokumentarne fotografije. Taj dio izložbe pokazuje kako su javnost i mediji oblikovali percepciju urbanog prostora i svakodnevnog života, dok osobna sjećanja arhitekata, urbanista i stanovnika daju topliji i neposredniji uvid u povijest naselja. Uz arhivsku građu s više od 200 novinskih članaka, izložba prikazuje i kako se kroz medije oblikovala kolektivna memorija o Galženici. „Izložbu smo pripremali dvije godine. Rezultat je interdisciplinarni projekt koji daje slojevit pogled na povezanost urbanističke ideje i svakodnevice. Želja mi je bila otvoriti prostor za pluralizam glasova i dijalog o tome što zapravo znači urbana utopija. Periferiju ne promatramo kao nešto rubno ili negativno, već kao prostor slobode i eksperimentiranja – svojevrsni laboratorij stanogradnje tijekom socijalističke modernizacije,” istaknula je autorica izložbe Antonia Vodanović.

Svoja sećanja podijelila je i arhitektica Hrvojka Paljan, autorica urbanističkog rješenja za Galženicu III te projektantica Doma kulture Galženica i Trga Stjepana Radića. Prisjetila se kako je, s tek 33 godine, kao zaposlenica Industrogradnje dobila zadatak osmisliti naselje s 1.260 stanova za 4.000 stanovnika. „U projektu je bilo obavezno koristiti industrijski proizvedene građevinske elemente – montažne fasade, stubišta, kupaonice i slično, jer je u obližnjoj Lomnici počela s radom tvornica montažnih elemenata. Za mene, tada mladu arhitekticu, to je bio velik izazov, ali i prilika da osmislimo urbano naselje koje neće biti tek ‘spavaonica’, već mjesto socijalizacije i zajedničkog života,” rekla je Paljan.

Izložba „Galženica: urbana utopija na periferiji” ostaje otvorena do 21. studenoga 2025. godine u Galeriji Galženica.

Objava FOTO Otvorena izložba u Galeriji Galženica donosi pregled povijesti najvećeg goričkog naselja pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.