U posljednjih nekoliko dana hrvatska dijaspora našla se u neizvjesnosti zbog najave povratka obveznog vojnog roka u Hrvatskoj, što je posebno zabrinulo osobe s dvojim državljanstvom koje žive u inozemstvu. Podsjetimo, u 2025. godini ministar Anušić je izjavio kako veći broj Hrvata živi izvan Hrvatske nego na njenom području, odnosno dijaspora je veća od broja stanovnika koji su ostali u svojoj državi.

Procjenjuje se da hrvatska dijaspora broji otprilike 3,2 do 4 milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući izvorne iseljenike i njihove potomke. Svi oni imaju pravo glasovanja na izborima, ali kako se čini – mladići koji ne žive u Hrvatskoj, a imaju i hrvatsko državljanstvo ipak nisu obvezni služiti vojni rok. Mladići koji žive u Hrvatskoj mogu ga eventualno izbjeći jedino uz priziv savjesti. O tome što je zapravo priziv savjesti možete pročitati na kraju teksta.

Podsjetimo, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) najprije je jasno istaknulo da su svi hrvatski državljani stariji od 18 godina, prema novom Zakonu o obrani, automatski vojni obveznici. Prema planu za 2026. godinu, prvi pozivi na služenje vojnog roka u Slunj, Knin i Požegu bit će upućeni muškarcima koji su navršili 19 godina – tzv. nultoj generaciji.

Ipak, Zakon o obrani, iako u članku 19. propisuje da je vojna obveza dužnost svih sposobnih državljana, u praksi neće obuhvatiti sve. Kako navodi Jutarnji list, hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u zemlji neće primiti poziv za vojne obveze. To znači da Hrvati u dijaspori, uključujući one u Bosni i Hercegovini i drugim susjednim državama, neće biti automatski pozvani na vojnu obuku, osim ako se ne odluče dobrovoljno prijaviti. Brojni mladi Hrvati iz dijaspore potvrdili su za portal Index.hr da se ne namjeravaju dobrovoljno prijaviti za vojnu službu.

Oslobađanje od vojne službe za hrvatske državljane s prebivalištem u inozemstvu ne znači da oni ne moraju biti upisani u vojnu evidenciju u Hrvatskoj ili u najbližem konzularnom predstavništvu. Ipak, MORH tu evidenciju ne provjerava. Za odlazak na obuku u Slunj, Knin ili Požegu presudno je prebivalište; tko ga nema i ne prijavi se dobrovoljno, za MORH praktički ne postoji – a za to neće dobiti niti kaznu niti će ga se na ikoji način provjeravati.

Unutar Hrvatske, međutim, mladići koji iz različitih razloga odbijaju služiti vojni rok imaju mogućnost priziva savjesti. Prigovor savjesti omogućuje osobama koje zbog vjerskih, moralnih ili filozofskih uvjerenja ne žele sudjelovati u vojnim aktivnostima da obavljaju alternativnu civilnu službu. Ovo pravo zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 47.) i detaljno uređeno Zakonom o civilnoj službi.

Prigovor savjesti podnosi se pri upisu u vojnu evidenciju ili kasnije, čak i nakon što je osoba obavila vojnu službu ili je pozvana na pričuvu. Zahtjev se podnosi u područnoj jedinici za poslove obrane prema mjestu prebivališta, uz ispunjeni obrazac i potvrdu da osoba nije vlasnik oružja, koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. Nakon podnošenja zahtjeva, nadležno tijelo mora donijeti odluku u roku od 30 dana. Protiv odluke se ne može žaliti, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Trajanje civilne službe ovisi o vrsti angažmana: u Civilnoj zaštiti traje tri mjeseca, s osiguranim smještajem, prehranom i naknadom od oko 250 eura mjesečno, dok u jedinicama lokalne i područne samouprave traje četiri mjeseca, uz uvjete i naknadu definiranu uredbom. Tijekom civilne službe prava iz radnog odnosa miruju, a zaposlenici ne smiju biti otpušteni. Osim toga, imaju pravo na izvanredni dopust od pet dana zbog važnih životnih okolnosti, poput sklapanja braka ili smrti člana uže obitelji.

Objava Vojni rok: Tko stvarno mora ići, a tko može izbjeći služenje i kako? pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.