Turopolje i Pokuplje predstavljaju iznimno značajno područje za ornitofaunu, pogotovo tijekom zimskih mjeseci, kada služe kao ključno utočište i zimovalište za brojne vrste. Ova nizinska regija, locirana u zapadnoj Posavini, duguje svoj ornitološki značaj kompleksu poplavnih nizina te hidrografskoj mreži koju čine rijeke Sava i Odra.

Turopoljski lug, kao zaštićeni krajobraz, ostatak je prastarih poplavnih šuma hrasta lužnjaka, što je stanište bogato dupljama i trulim drvećem, ključno za prezimljavanje ptica dupljašica i grabežljivica. Pokupski bazen, sa svojim močvarnim staništima, ribnjacima i širokim poplavnim područjima uz Kupu, privlači vodarice iz hladnijih sjevernih područja Europe.

Blizina i međusobna povezanost s Parkom prirode Lonjsko polje, koji je upisan na Ramsarski popis međunarodno važnih močvara, dodatno potvrđuje izniman značaj cijele regije kao vitalnog segmenta europske ekološke mreže. Stoga, područje služi ne samo kao tranzitni koridor tijekom migracija već i kao pouzdano zimovalište gdje ptice pronalaze nezaleđene vodene površine i dovoljno hrane.

Zaštita zimujućih ptica u Turopolju i Pokuplju temelji se na međunarodnim i nacionalnim propisima, a ključnu ulogu u tome igra ornitološki monitoring. Veliki dijelovi regije, uključujući Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru, uključeni su u ekološku mrežu Natura 2000 kao Područja očuvanja značajna za ptice (POP) i staništa (POVS).

Najčešće vodarice i ptice močvarice na zimovanju

Vodene površine Pokuplja, retencije uz Odru i tokovi Save i Odre, koji često ostaju nezaleđeni ili se samo djelomično zamrzavaju, pružaju idealno utočište za velik broj ptica močvarica i vodarica koje se povlače s hladnijeg sjevera. Zimska istraživanja, poput onog Međunarodnog popisa ptica vodarica, redovito bilježe povećanu brojnost sjevernih populacija pataka i drugih močvarica upravo na ovim vodenim tijelima. Raznolikost staništa, od tršćaka do otvorenih vodenih površina, omogućuje ovim vrstama pronalazak adekvatnog skloništa i hrane.

Među najčešćim zimovalicama na vodenim staništima Turopolja i Pokuplja ističu se:

• patke: primjećuje se znatno povećanje brojnosti patke zviždare (Anas penelope), glavate patke (Aythya ferina), koja je česta zimovalica na stajaćicama, te krunate patke (Aythya fuligula) – ovi sjeverni gosti dolaze zbog stabilnijih uvjeta i veće dostupnosti hrane
• gnjurci: iako je česta na ovim lokacijama, broj malog gnjurca (Tachybaptus ruficollis) povećava se zimi kada se okupljaju na nezaleđenim dijelovima rijeka i ribnjaka
• labudovi: labud grbac (Cygnus olor), iako je i inače na ovom području, zimi se na Savi i Odri mogu vidjeti velika jata nastala priljevom ptica iz hladnijih krajeva, često zajedno s liskama (Fulica atra)
• čaplje: iako većina sivih čaplji (Ardea cinerea) migrira, određeni broj jedinki ostaje prezimiti ako su uvjeti blagi
• veliki vranac (Phalacrocorax carbo), iako nije selica, zimi se okuplja u velike skupine na rijekama, gdje love ribu

Grabljivice i ptice šuma koje zimuju u regiji

Šumski kompleks Turopoljskog luga, jedan od najvećih ostataka poplavnih šuma hrasta lužnjaka, pruža idealno zimsko stanište ne samo za stanarice već i za grabljivice i pjevice koje dolaze iz sjevernijih i hladnijih predjela. Golemi hrastovi puni duplji, zajedno s vlažnim livadama i šikaračkim područjima, jamče zaklon i stabilan izvor plijena, poput mišolikih glodavaca i manjih ptica.

Grabljivice

Škanjac mišar (Buteo buteo) je čest tijekom cijele godine, no zimi se njegova populacija povećava dolaskom sjevernih jedinki. Prisutan je i kobac ptičar (Accipiter nisus). Područje Turopoljskog luga i Odranskog polja iznimno je značajno kao gnijezdilište, ali i zimovalište za strogo zaštićene vrste grabljivica. Tu se zimi redovito bilježe štekavac (Haliaeetus albicilla) i orao kliktaš (Aquila pomarina), koji su ciljne vrste očuvanja Natura 2000 područja.

Pjevice

Velik broj pjevica iz sjeverne i istočne Europe traži blaže zimske uvjete u Turopoljskom lugu. Među zimskim gostima ističu se drozd borovnjak (Turdus pilaris), koji dolazi u velikim jatima, te zimovka (Pyrrhula pyrrhula). Zabilježena je i dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus), koja preferira šume i šumarke.

Djetlići i sove

Većina vrsta djetlića (veliki, srednji, mali djetlić, crna žuna) su stanarice i ključne su za ekosustav Turopoljskog luga jer stvaraju duplje. Zimska hladnoća povećava potrebu za energijom, čineći ih aktivnijima u potrazi za kukcima u drvu. Što se tiče sova, prisutne su šumska sova (Strix aluco) i velika sova ušara (Bubo bubo).

Ptice selice koje koriste Turopolje kao zimovalište

Ornitološki značaj Turopolja i Pokuplja ne leži samo u stalnim staništima, već i u geostrateškom položaju na migracijskim rutama. Cijela Posavina služi kao ključni tranzitni koridor na jesenskoj i proljetnoj selidbi ptica, no dio tih selica odlučuje ostati prezimiti, prelazeći u kategoriju “zimovalica”. Ova odluka ovisi prvenstveno o temperaturi i dostupnosti hrane, odnosno o blagosti zime.

Vrste koje koriste regiju kao tranzit su najčešće kratke selice koje se zadržavaju samo kratko kako bi prikupile energiju za nastavak puta prema Sredozemlju ili Africi. Međutim, u slučaju blage zime i otvorenih vodenih površina, jata ptica močvarica iz srednje i istočne Europe često skraćuju migraciju i uspostavljaju zimovališta upravo na ovom području, umjesto da nastave put na jug. Takav fenomen rezultira visokom koncentracijom ptica. Stoga, Turopolje i Pokuplje predstavljaju iznimno dinamično područje, gdje se brojnost vrsta konstantno mijenja, ovisno o klimatskim faktorima.

Kako građani mogu pomoći pticama

Očuvanje ptičje populacije zimi uvelike ovisi o odgovornom ponašanju lokalnog stanovništva. Građani mogu značajno doprinijeti preživljavanju ptica, posebno tijekom ekstremnih hladnoća i snježnih pokrivača, kada je prirodna hrana nedostupna.

Najvažniji aspekt pomoći je pravilno hranjenje na hranilicama:

• pravilna hrana: najbolje je ponuditi sjemenke suncokreta (neslane), mješavinu žitarica, kikiriki, suhu zobenu kašu ili neosoljenu mast. Ove namirnice pružaju visoku energetsku vrijednost nužnu za održavanje tjelesne temperature
• izbjegavanje kruha: kruh, peciva i ostali pekarski proizvodi nisu prikladni. Oni mogu uzrokovati probavne smetnje i ne pružaju hranjive tvari potrebne za zimsko preživljavanje
• hranilice: postaviti hranilice na zaštićena mjesta, izvan dosega mačaka, i osigurati da su redovito čiste kako bi se spriječilo širenje bolesti
• voda: u hladnim danima, pticama je često teže pronaći tekuću vodu nego hranu; osiguravanje male količine čiste, svježe vode može biti presudno

Građani također mogu doprinijeti očuvanjem prirodnih staništa u svojim dvorištima, primjerice sadnjom bobica i grmlja koje pticama služi kao sklonište i izvor hrane.

Zaštita staništa i ornitološki monitoring

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima, Zavod za ornitologiju HAZU te nevladine organizacije poput Hrvatskog ornitološkog društva (HOD) i BIOM-a, provode redovito zimsko prebrojavanje ptica vodarica (IWC). Ovi podaci omogućuju procjenu statusa populacija i identificiranje najvažnijih zimovališta.

Očuvanje poplavnih šuma hrasta lužnjaka i vlažnih poplavnih travnjaka duž Save i Odre ključni je cilj, jer su ta staništa direktno povezana s preživljavanjem rijetkih i ugroženih vrsta poput orla štekavca i kosca. Kroz planove upravljanja, propisuju se posebni uvjeti za šumarske i poljoprivredne radove, često ograničavajući aktivnosti u periodu gniježđenja i zimovanja.

Kontinuirano praćenje stanja ptica grabljivica, kao i populacija močvarica, osigurava temelj za donošenje učinkovitih mjera zaštite u kontekstu klimatskih promjena i gubitka staništa. Ovaj sustavni pristup osigurava da regija ostane sigurno i vitalno zimsko utočište za ptice na europskom kontinentu.

Ovaj sadržaj nastao je u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Objava Zimski život ptica u Turopolju i Pokuplju: Koje ptice selice ostaju na zimovanju i zašto? pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.