Danas, 4. prosinca, obilježava se blagdan Svete Barbare, jedne od najštovanijih ranokršćanskih mučenica. Ona je u Katoličkoj Crkvi uvrštena među Četrnaest svetih pomoćnika u nevoljama, a vjernici je posebno zazivaju kao moćnu zaštitnicu dobre smrti.

Sveta Barbara bila je kršćanska djevica i mučenica, čija se priča najčešće smješta u 3. ili 4. stoljeće. Prema legendi, njezin ju je otac, bogati poganin Dioskur, zbog pretjerane zaštite zatočio u raskošnu kulu. Ondje je Barbara, tijekom očeve odsutnosti, potajno primila kršćanstvo i naredila da se na kuli probije treći prozor, kao podsjetnik na otajstvo Presvetog Trojstva.

Nakon što je otac otkrio njezinu vjeru, predao ju je vlastima te je Barbara, usprkos velikim mukama, ostala ustrajna. Na kraju ju je, prema predaji, na smrt osudio i pogubio sam njezin otac. Legenda kaže da je oca, na povratku sa stratišta, iz vedra neba pogodila munja. Zbog svoje mučeničke sudbine i povezanosti s opasnim situacijama, Sveta Barbara je zaštitnica rudara, topnika, vatrogasaca i ljevača.

Zanimljivo je i njezino ime: Barbara potječe od grčke riječi barbaros i latinske barbara, što u osnovi znači “strankinja” ili “tuđinka”.

S blagdanom Svete Barbare započinje adventsko i božićno razdoblje. U Hrvatskoj se na njezin dan tradicionalno sije božićna pšenica, a u kajkavskim krajevima često se kaže da je Sveta Barbara “početak Božića”. U zemljama njemačkog govornog područja na ovaj dan se režu grančice trešnje, koje bi trebale procvjetati do Božića, simbolizirajući život usred zime.

Objava Tko je bila Sveta Barbara, zaštitnica rudara i vatrogasaca? pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.