Potraga za obiteljskim korijenima: Na 327. Matičinom četvrtku održano predavanje o tajnama rodoslovlja
![[]](/media/cache/a3/65/a36582eb87e59fdc73da8afa48e9c526.jpg)
U sklopu 327. Matičinog četvrtka, Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici ugostio je Hrvatsko rodoslovno društvo „Pavao Ritter Vitezović“. Središnji dio večeri bilo je predavanje „Deda, a jesi i ti imao dedu?“, koje je održala Alka Horvat, članica društva od 2015. godine, približivši okupljenima rad ove jedinstvene udruge koja već više od dva desetljeća istražuje obiteljska stabla.
Predavanje je poslužio kao platforma za predstavljanje društva koje je osnovano na poticaj pokojnog Mladena Pavera, dugogodišnjeg „spiritus movensa“ udruge. Izložba panoa, koja je prethodno bila postavljena u Hrvatskom državnom arhivu povodom 20. obljetnice društva, poslužila je kao vizualni podsjetnik na put koji su istraživači prešli od osnutka.
Alka Horvat naglasila je kako je rodoslovlje, kao pomoćna povijesna znanost, posljednjih godina ponovno postalo iznimno interesantno široj javnosti, a njihovo je društvo specifično po tome što je jedina udruga u Hrvatskoj registrirana isključivo za tu djelatnost. Govoreći o samoj srži rodoslovnog rada i motivaciji koja stoji iza njega, Alka Horvat je za Kronike Velike Gorice istaknula važnost rada. “Istraživanje rodoslovlja vam je posao koji nikad ne prestaje. Vi ne možete reći ja sam sad gotov, jer uvijek se netko rodi. Interesantno je promatrati taj niz – imate jednog oca, ali imate dva djeda. Pa četiri, osam, šesnaest, trideset dva djedova… U desetoj generaciji to bi bilo 1024 djedova. Prvih nekoliko generacija u hrvatskom jeziku ima za to ime: djed, pradjed, pra-pradjed ili pak čukundjed, navrhdjed i stari djed. Čitava ova priča o osnivanju društva zapravo je potaknuta pitanjem unučice gospodina Pavera. Ona ga je, dok je još bila mala i jedva znala govoriti, pitala: ‘Deda, a jesi i ti imao dedu?’. Tako je počelo čitavo istraživanje, jer on nije htio razočarati svoju unučicu.“
Tijekom večeri spomenut je i doprinos Vladimira Mateka, koji je pripremio idejno rješenje ovog predstavljanja, te ogroman pothvat člana Tomićaka koji je izradio rodoslovnu knjigu od 1700 stranica.
Posjetitelji su imali priliku čuti i o liku Pavla Rittera Vitezovića, čije ime društvo nosi, te dobiti uvid u to kako koristiti matične knjige i arhive u potrazi za vlastitim korijenima. Ovim gostovanjem Hrvatsko rodoslovno društvo nastojalo je postati vidljivije u javnosti, nastavljajući tradiciju edukacije građana o važnosti poznavanja vlastite obiteljske povijesti.
Objava Potraga za obiteljskim korijenima: Na 327. Matičinom četvrtku održano predavanje o tajnama rodoslovlja pojavila se prvi puta na Kronike Velike Gorice.



