Praznik rada, koji se svake godine obilježava 1. svibnja, predstavlja simbol povijesne borbe za ljudsko dostojanstvo, pravednije radne uvjete i neraskidivu vezu između radništva i društvenog napretka. Dok se za većinu građana Hrvatske ovaj dan veže uz slobodno vrijeme, druženje u prirodi i tradicionalni grah ili roštilj, njegova suština duboko je ukorijenjena u krvavim događajima s kraja 19. stoljeća koji su zauvijek promijenili položaj radnika u svijetu.

Povijest ovog praznika započela je 1886. godine u Chicagu, kada je oko 40.000 radnika stupilo u štrajk zahtijevajući uvođenje sustava “tri osmice” – osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog obrazovanja.

U to su vrijeme radnici, uključujući i djecu, često radili u nehumanim uvjetima koji su trajali i do 18 sati dnevno. Prosvjedi su kulminirali nasilnim sukobima s policijom u kojima je bilo mrtvih i ranjenih, a vođe štrajka osuđeni su na smrt. U znak sjećanja na te žrtve, Druga internacionala je 1889. godine proglasila 1. svibnja Međunarodnim praznikom rada.

Hrvatska ima iznimno dugu tradiciju obilježavanja ovog dana, budući da se radnički pokret kod nas aktivirao već 1890. godine, istovremeno s prvim svjetskim manifestacijama. Te je godine u Zagrebu oko tisuću radnika na skupu u Hrvatskom domu poručilo kako žele raditi, ali i živjeti kao ljudi, nakon čega je povorka od tri tisuće građana krenula prema Maksimiru. Od 2001. godine ovaj dan u Republici Hrvatskoj nosi službeni naziv Praznik rada, a simbolika crvenog karanfila i danas podsjeća na krv prolivenu u borbi za radnička prava.

Uz političku i socijalnu dimenziju, 1. svibnja u Hrvatskoj nosi i snažan vjerski značaj. Papa Pio XII. uveo je 1955. godine blagdan Svetog Josipa Radnika upravo na ovaj datum kako bi kršćanskim vrijednostima naglasio dostojanstvo ljudskog rada. Sveti Josip, koji je kao drvodjelja uzdržavao Svetu obitelj, postao je zaštitnik svih obrtnika i radnika, podsjećajući da je rad način sudjelovanja u stvaranju te da svaki trud zaslužuje poštovanje i poštenu naknadu.

Današnji običaji, poput podjele prvomajskog graha, vuku korijene iz radničke povijesti jer je grah bio energetski bogato i pristupačno jelo koje je radnicima davalo snagu za težak fizički rad. Spojem prosvjednih nota, obiteljskih izleta i vjerskog spomendana, Hrvatska danas obilježava 1. svibnja kao podsjetnik da se prava koja danas uživamo nisu dogodila sama od sebe, već su rezultat dugotrajne i često teške borbe generacija koje su bile prije nas.

The post Zašto i što zapravo slavimo na današnji Praznik rada? first appeared on Kronike Velike Gorice.