Je li istina da pomicanje sata utječe na zdravlje? Znanstvenici imaju jasan odgovor

Pomicanje kazaljki na satu, koje se odvija u noći sa subote na nedjelju prelaskom s 3 na 2 sata ujutro, mnogima donosi prividno ugodan dar u obliku dodatnog sata spavanja.

Međutim, unatoč tom dobivenom satu, značajan broj ljudi u danima koji slijede mogao bi osjećati neobjašnjivu iscrpljenost, pad raspoloženja, smanjenu koncentraciju pa čak i fizikalne tegobe.

Medicinska i neurološka istraživanja potvrđuju da osjećaj slabosti i umora pri promjeni računanja vremena nije samo subjektivan doživljaj ili psihološki efekt, već stvarni fiziološki odgovor organizma na poremećaj unutrašnjeg biološkog sata.

Unutrašnji sat i poremećaj cirkadijanog ritma

U središtu ovog problema nalazi se naš cirkadijani ritam, odnosno unutarnji biološki sat smješten u hipotalamusu koji upravlja ključnim funkcijama u tijelu kao što su ciklus spavanja i budnosti, lučenje hormona, tjelesna temperatura te rad metabolizma. Kada promijenimo računanje vremena, dolazi do nagle desinhronizacije između našeg unutrašnjeg biološkog sata i vanjskih podražaja iz okoline, pri čemu je primarni podražaj sunčeva svjetlost.

Liječnici upozoravaju da promjena vremena uzrokuje oblik blažeg poremećaja poznatog kao jet lag. Doktorica Phyllis Zee, neurologinja i stručnjakinja za medicinu spavanja s Medicinskog fakulteta Feinberg na Sveučilištu Northwestern, ističe kako čak i mala promjena u vremenu spavanja od samo jednog sata može uzrokovati poremećaj u lučenju melatonina i kortizola, jer tijelo ne može u sekundi resetirati svoj unutrašnji sat samo zato što smo pomaknuli kazaljke.

Što kažu medicinska istraživanja i znanstveni dokazi?

Znanstvena studija objavljena u časopisu Journal of Clinical Sleep Medicine pokazala je da nagli pomak vremena utječe na kvalitetu sna znatno duže nego što većina pretpostavlja, pa tako većina ljudi tijekom prvog tjedna nakon promjene spava isprekidano i manje kvalitetno.

Istraživanja bilježe povećanje stope prometnih nesreća i pogrešaka na radnom mjestu u danima neposredno nakon promjene sata zbog pojave mikrosnova i smanjene budnosti.

Opsežna studija objavljena u časopisu American Journal of Cardiology navodi da promjene u ciklusu spavanja dovode do variranja krvnog tlaka i srčane frekvencije, pri čemu su kronični bolesnici i starije osobe najosjetljivija skupina.

Prelaskom na zimsko računanje vremena dani postaju prividno kraći jer mrak pada ranije, a smanjena izloženost prirodnoj sunčevoj svjetlosti poslijepodne izravno utječe na smanjenje razine serotonina te kod mnogih izaziva osjećaj potištenosti ili simptome sezonskog afektivnog poremećaja.

Doktor Beth Ann Malow, profesor neurologije i pedijatrije na Sveučilištu Vanderbilt, naglašava da nas prelazak na zimsko računanje vremena manje izlaže jutarnjem i poslijepodnevnom svjetlu koje je najjači vanjski signal za usklađivanje mozga i tijela, zbog čega gubitak poslijepodnevne svjetlosti izravno utječe na raspoloženje i razinu energije.

Tko najviše osjeća posljedice promjene sata?

Iako se većina zdravih odraslih osoba prilagodi unutar nekoliko dana do dva tjedna, pojedine skupine građana posebno teško podnose ovu tranziciju. Pacijenti koji pate od nesanice i poremećaja spavanja osjećaju pojačane simptome te teže uspostavljaju uobičajeni ritam.

Kod kroničnih i kardiovaskularnih bolesnika oscilacije u radu autonomnog živčanog sustava mogu dovesti do nestabilnosti i fluktuacija u krvnom tlaku. Djeca i starije osobe također su iznimno osjetljivi jer je njihov biološki ritam znatno manje fleksibilan na iznenadne promjene u ustaljenom rasporedu spavanja i prehrane.

Kako olakšati tranziciju i zaštititi organizam?

Stručnjaci za spavanje preporučuju nekoliko jednostavnih koraka kako biste organizmu olakšali prilagodbu u danima koji slijede nakon promjene sata. Preporučuje se izlaganje jutarnjoj svjetlosti odmah nakon buđenja jer otvaranje zastora ili kratak izlazak na svježi zrak pomažu mozgu da zaustavi lučenje melatonina i uskladi biološki sat.

Također je važno održavati stalan raspored i nastojati ići na spavanje i buditi se u isto vrijeme bez obzira na promjenu na satu. U kasnim poslijepodnevnim satima uputno je izbjegavati teške obroke i kofein kako ne biste dodatno ometali kvalitetu sna, a tijelu treba dati vremena za postupnu prilagodbu bez forsiranja intenzivnih fizičkih napora ako osjećate jak umor.

The post Je li istina da pomicanje sata utječe na zdravlje? Znanstvenici imaju jasan odgovor first appeared on Kronike Velike Gorice.