Jesenski vidici iznad Kostanjevca otvaraju pogled prema snježnim vrhovima slovenskih Alpa
![[]](/media/cache/a0/27/a027101585170c0c8d46c6f0c320f353.jpg)
Kasna jesen u Samoborskom gorju donosi sasvim drugačije prizore nego u toplijem dijelu godine. Drveće je uglavnom ostalo bez lišća, šumski obronci otkrivaju svoje konture, a za vedrih dana pogled seže daleko preko granice Hrvatske, sve do snijegom prekrivenih vrhova slovenskih Alpa.
Upravo takvi prizori otvaraju se na području Kostanjevca, u zapadnom dijelu Samoborskog gorja.
Zanimljiv detalj ovog kraja krije se i u njegovu imenu. Kostanjevec, naime, svojim nazivom podsjeća na kesten, koji je karakterističan za šume ovog područja.
Iako je sezona kestena već pri kraju, među otpalim lišćem još se uvijek mogu pronaći poneki plodovi koje nisu pokupili šetači niti pojele šumske životinje. Kestenje razasuto po šumskom tlu još je jedan mali podsjetnik na bogatstvo prirode Samoborskog gorja.
S otvorenih padina pružaju se pogledi preko niza šumovitih grebena, a u daljini se ističu Kamniško-Savinjske Alpe, jedan od najimpresivnijih planinskih masiva Slovenije.
Njihov najviši vrh je Grintovec, visok 2558 metara, dok okolni vrhovi i grebeni oblikuju prepoznatljivu planinsku panoramu. U ovo doba godine posebno je zanimljiv kontrast između ogoljelih šuma Samoborskog gorja i visokih planina na kojima se već zadržava snijeg.
Osim prema slovenskim Alpama, s otvorenih dijelova Samoborskog gorja pružaju se i impresivni pogledi prema Zagrebu.
Iznad niza šumovitih brežuljaka u daljini se otvara panorama hrvatske metropole, s prepoznatljivim gradskim neboderima i industrijskim dimnjacima. Posebno je zanimljiv kontrast između mirnog, gotovo netaknutog prirodnog krajolika u prvom planu i velike gradske cjeline na horizontu. Takvi vidici još su jedan razlog za istraživanje manje poznatih dijelova Samoborskog gorja.
Planinarskim putovima kroz manje poznate dijelove Samoborskog gorja
Područje Kostanjevca Podvrškog zanimljivo je planinarima i izletnicima koji žele upoznati mirnije, manje posjećene dijelove Samoborskog gorja.
Jedna od mogućnosti za istraživanje ovog kraja je označena planinarska staza od Osredka prema Bederu, koja prolazi preko Kostanjevca Podvrškog i Vučice. Duga je 6,7 kilometara, srednje je zahtjevna, a za njezin obilazak potrebno je približno dva i pol sata hoda.
Osim prirodnog krajolika, ovaj dio gorja obilježavaju manja naselja, stare seoske kuće, šumski putovi i vidikovci s kojih se otvaraju široke panorame prema susjednim planinskim područjima.
Kasna jesen i početak zime mogu biti posebno zanimljivi za izlete jer krošnje bez lišća omogućuju poglede koji su tijekom ljeta često zaklonjeni vegetacijom. Ipak, potrebno je računati na kraće dane, niže temperature i skliske dijelove putova te se za obilazak primjereno pripremiti.
Samoborsko gorje tako i izvan glavne izletničke sezone nudi brojne mogućnosti za boravak u prirodi, od kraćih šetnji do zahtjevnijih planinarskih obilazaka.
Foto: Hrvoje Studak
Ovaj sadržaj nastao je u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
The post Jesenski vidici iznad Kostanjevca otvaraju pogled prema snježnim vrhovima slovenskih Alpa first appeared on Kronike Velike Gorice.









