Večeras, na prvu nedjelju došašća, upaljena je prva svijeća na adventskom vijencu postavljenom oko panja  turopoljskog hrasta ispred muzeja Turopolja. Prvu svijeću je tradicionalno upalio gradonačelnik Dražen Barišić uz pomoć okupljene djece, a svečanost i molitvu predvodio je župnik velečasni Ivan Norbert Koprivec.

Prva svijeća na adventskom vijencu, koji nas podsjeća i uvodi u blagdansko vrijeme danas je, osim na gradskim trgovima, upaljena i mnogim domovima. Božićnom vremenu najviše se vesele naši najmlađi, ali i odrasli uživaju u raznim simbolima Božića, te i sami rado izrađuju dekoracije, od kojih je prva adventski vijenac.

SIMBOLIKA ADVENTSKOG VIJENCA

Osim što podsjeća na veselje blagdana, adventski vijenac ima i dublje simboličko značenje.
U povijesti je vijenac uvijek bio simbol pobjede, nosili su ga rimski carevi ili pak pobjednici na raznim sportskim natjecanjima. Tako je i adventski vijenac  u obliku kruga, odnosno prstena, znak Isusove pobjede nad smrću i obećane vječnosti. Osim samog oblika, simbolika vijenca je i u materijalu od kojeg se izrađuje. On je najčešće izrađen od borovih grana ili neke druge zimzelene biljke, što također simbolizira vječnost. Svijeće koje postavljamo na vijenac podsjećaju nas na svjetlo koje dolazi, rođenje Isusa Krista. Isprva su te svijeće bile crvene i bijele boje kao podsjetnik na Isusovu žrtvu i pobjedu nad tamom. Prema drugoj tradiciji, tri su svijeće bile ljubičaste kao znak obraćenja i pokore, a četvrta je bila ružičasta i predstavljala je Isusovo rođenje.

Tradicija izrade adventskog vijenca stara je stotinjak godina. Prvi vijenac nastao je 1838. godine u domu za nezbrinutu djecu u Hamburgu. Evangelički pastor Johann Hinrich Wichern, koji je radio u tom domu, svake je godine pred Božić organizirao molitve za svoje štićenike, a te su molitve započele 24 dana prije Božića. Svakoga dana tijekom molitve bila je zapaljena po jedna svijeća, svijeće su bile slagane u krug, te su tako na Božić sve 24 svijeće zasjale u velikom sjajnom krugu. S vremenom je taj običaj prerastao u tradiciju, a vijenac od svijeća počeli su ukrašavati zimzelenim grančicama. Običaj slaganja vijenca i paljenja svijeća polako se širio evangeličkim domovima u Njemačkoj, a onda i diljem Europe. Krajem 19. stoljeća na vijencu su se počele paliti samo četiri svijeće, za četiri adventske nedjelje.
Katolici su vijenac počeli izrađivati tek nakon Prvog svjetskog rata. Danas se vijenci izrađuju od raznih materijala i u raznim oblicima. Iako su oblik i materijali sve manje tradicionalni, simbolika paljenja svijeća i danas nas podsjeća da je proslava Isusovog rođenja blizu.

Kao i proteklih godina, ovaj događaj okupio je mnogo građana koji su nakon svečanosti posjetili i prvi Gorički Božićni food festival. Kako je bilo, pogledajte u galeriji fotografija.